Orbita7-24.ru

Datum objave: 10. 10. 2016.

Pitanje: Zbog malo većeg stresa jedem nekontrolirano i debljam se. Kako da to izbjegavam?

Odgovor: Dobro izbalansirana prehrana sama po sebi nudi značajnu zaštitu osobama izloženima stresu. U slučaju da prehranom nisu osigurani svi potrebni nutrijenti, potrebno je posegnuti za suplementima. Redovita tjelovježba također je važna jer potiče lučenje endorfina, prirodnog agensa za podizanje raspoloženja.

Dobro je poznato da je osnova suprotstavljanja stresu pronalaženje uzroka stresa kao i načina da se on smanji, ukloni ili da se s njim nauči živjeti. Pravilna prehrana, međutim, može pomoći organizmu da se nosi s nekim negativnim utjecajima stresa te može minimizirati negativno biokemijsko i fiziološko djelovanje stresa i agensa stresa.

Bez obzira što je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima.

U stanju stresa posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje.

Probavi se daje premala važnost u hijerarhiji tjelesnih funkcija u ovim okolnostima. No u stanju stresa organizam raspolaže s manje probavnih enzima i kloridne kiseline, opskrbljenost probavnog sustava krvlju također je smanjena. Sa slabom probavom, čak i uz najbolji odabir namirnica, apsorpcija nutrijenata ne može biti zadovoljavajuća. Rezultat je slaba opskrbljenost vitalnih organa, uključujući i mozak, potrebnim nutrijentima. Ukoliko, pak, mozak ne dobiva adekvatne količine nutrijenata, čitav sustav kojim se organizam brani od stresa bit će ignoriran i osoba počinje reagirati na nivou stimulans/odgovor – ispod onoga racionalnog. Kao rezultat, razvijaju se osjećaji ljutnje, straha, neuroze, pospanosti, depresije, anksioznosti, letargije.

Povećane potrebe za nutrijentima tijekom razdoblja stresa dobro su prepoznate, a zadovoljavanje tih potreba smatra se minimumom koji možemo učiniti za organizam u razdoblju stresa. Nutrijenti na koje posebno treba obratiti pažnju uključuju proteine, antioksidanse (vitamin A, C, E) i vitamine B skupine, esencijalne masne kiseline te kalcij i magnezij.

Proteini: Kako potrebe organizma za unosom kalorija u vrijeme stresa rastu, tako proporcionalno raste i potreba za povećanim unosom proteina. Djelomičo je to rezultat povećanog lučenja hormona nadbubrežne žlijezde koji regulira pretvorbu proteina u ugljikohidrate koji će poslužiti kao hrana mozgu. Potrebe organizma za proteinima mogu rasti i kada je organizam pod stalnim stresom. Riba, piletina, puretina, krto meso, soja, jaja i mlijeko trebali bi biti sastavni dio jelovnika tijekom stresa.

Prehrana siromašna proteinima može rezultirati značajnim slabljenjem funkcije imunološkog sustava i njegove sposobnosti da se odupre različitim infekcijama. Masna riba kao tuna, sardine i losos posebno su dobar izbor jer uz visokokvalitetne proteine sadrže i esencijalne masne kiseline.

Antioksidansi: Vitamini A, C i E, beta-karoten i selen važni su za održavanje zdravog imunološkog sustava. Za sintezu adrenalina potreban je vitamin C. Kada je razina adrenalina povišena kroz duže vrijeme i potrebe organizma za vitaminom C su povećane.

Tkiva osjetljiva na stres, kao ono nadbubrežne žlijezde i hipofize troše antioksidanse tijekom stresa. Zbog deficita antioksidansa, slabi otpornost organizma prema razčiitim infekcijama te se povećeva vjerojatnost za budući stres. Ovaj krug ostaje zavoren dok ga ne prekine prehrambena intervencija koja uključuje mnoštvo obojanog voća i povrća, primjerice mrkve, rajčica, brokule, bobičastog voća, jagoda, agruma.

Vitamini B skupine:Definirano je 8 vitamina B skupine koji igraju ulogu u stvaranju energije iz hrane i održavanju zdravlja živčanog sustava. Deficit nekog od vitamina iz ove skupine smatra se uobičajenim simptomima stresa: letargije, anksioznosti, depresije.

Savjetovalište Orbita7-24.ru

Pošalji prijatelju na email

Komentari