Tena Škunca

Datum objave: 16. 05. 2019.

Nedostatak željeza smatra se velikim problemom na globalnoj razini i jednim od najčešćih nedostataka mikronutrijenata, a javlja se kada naše tijelo nije dovoljno opskrbljeno željezom.

Nedovoljan unos željeza kao posljedica neuravnotežene prehrane i malnutricije svakako je najpoznatiji uzrok nedostatka željeza. Međutim, uzrokom nedostatka željeza mogu biti i povećane potrebe, primjerice u razdoblju adolescencije, trudnoće i laktacije, ali i određena stanja koja smanjuju apsorpciju željeza, poput poremećaja u probavnom sustavu ili nedostatka vitamina C. Osim toga, zanimljiva je činjenica kako i redoviti darivatelji krvi mogu biti u riziku od nedostatka ovog  mikronutrijenta.

Zašto nam je željezo važno?

Željezo je esencijalni element u tragovima koji čini sastavni dio hemoglobina, proteina crvenih krvnih stanica koji ima zadaću prijenosa kisika od pluća do različitih tkiva. Također, nephodan je za rast, razvoj, normalnu funkciju stanica te proizvodnju određenih hormona i vezivnog tkiva.

Kada govorimo o prehrambenim izvorima željeza, ovaj mikronutrijent prirodno je prisutan u mnogim namirnicama, njime se obogaćuju i određeni prehrambeni proizvodi, poput žitarica za doručak, a dostupan je i u obliku dodataka prehrani.

Oblici prehrambenih izvora željeza

Razlikujemo dva oblika prehrambenih izvora željeza: izvori hem željeza i ne – hem željeza.

Izvori hem – željeza

Zanimljivo je da riječ hem kojom opisujemo oblike željeza dolazi iz grčkog jezika, a u prijevodu znači krv. Najbolji izvori hem željeza su crveno meso, riba, školjke, jaja i meso peradi.

Hem željezo predstavlja organski oblik željeza visoke bioraspoloživosti u organizmu.

U odnosu na ne – hem željezo, apsorpcija hem željeza je učinkovitija, iznosi od 15 – 45%, te na nju ne utječu prehrambeni čimbenici i želučana kiselina.

Izvori ne – hem željeza

Ne – hem željezo, anorganski oblik željeza, u najvećoj količini možemo pronaći u žitaricama i povrću. Ovaj oblik željeza se slabije apsorbira (1 – 15%) te ima i slabiju bioraspoloživost. Na apsorpciju ne – hem željeza utječe želučana kiselina, a dodatno je inhibirana fitatima, spojevima koje nalazimo u žitaricama i povrću, te polifenolima iz čaja. Međutim, apsorpcija ne – hem željeza može se poboljšati ako se prehrana obogati izvorom vitamina C.

Kako doskočiti problemu nedostatka željeza?

Osim pravilnim odabirom namirnica bogatih željezom, problemu nedostatka željeza u organizmu najčešće možemo doskočiti uzimanjem željeza u obliku dodataka prehrani. Pripravci koji se koriste obično sadrže željezo u visokim dozama koje nerijetko prelaze gornju podnošljivu granicu unosa za odrasle od 45 mg/dan. Takvo željezo dolazi u ne – hem obliku te vrlo često izaziva neugodne nuspojave, poput bolova u želucu, mučnine, pojave proljeva ili opstipacije, a u konačnici i loše suradljivosti za uzimanje spomenutih pripravaka.

Nova generacija dodataka prehrani sa željezom

Idealan dodatak prehrani sa željezom svakako bi trebao sadržavati oblik željeza koji se dobro apsorbira i koji ne uzrokuje neželjene nuspojave. Dobra vijest je da na tržištu danas postoje niskodozirani pripravci željeza nove generacije koji u svojoj formulaciji, osim ne – hem željeza, sadrže i hem oblik željeza.

Postoje stari zapisi i ilustracije koje prikazuju kako se hem oblik željeza, odnosno hemoglobin koristio i u prošlosti. Naši preci su takve pripravke nazivali „lijekom za anemiju“, a dobivali su ih iz sirovog mesa govedine ili zaslađivanjem ovčje krvi.

Međutim, nakon Drugog svjetskog rata i pojavom antibiotika interes za ovim pripravcima vrlo brzo je nestao te su tako pali u zaborav.

Dodatak hem željeza u dodacima prehrani željeza nove generacije povećava apsorpciju željeza za 40%, stoga je za poboljšanu apsorpciju potrebna manja doza željeza. Budući da se hem željezo apsorbira kao kompleks tako da u crijevu nema slobodnih iona željeza, osigurana je dobra podnošljivost bez tipičnih nuspojava uzimanja željeza u obliku dodatka prehrani.

Crtice iz znanosti

  • Učinkovita apsorpcija hem željeza bez neželjenih nuspojava            

Rezultati istraživanja objavljenog 2013. godine u časopisu Nutrients, a u kojemu je sudjelovalo 77 žena reproduktivne dobi, pokazali su učinkovitiju i bolju apsorpciju hem željeza, u odnosu na ne – hem oblik, bez neugodnih nuspojava.

  • Bolja podnošljivost hem željeza

Cilj dvostruko slijepe studije objavljene 1994. godine u časopisu The Journal of laboratory and clinical medicine bio je utvrditi nuspojave nakon uzimanja dodatka prehrani sa željezom. Ispitanici su bili redoviti darivatelji krvi koji su podijeljeni u dvije skupine. Prva je skupina dobivala kombinaciju hem i ne – hem željeza (18 mg željeza/dan), dok je druga skupina dobivala isključivo ne - hem željezo (60 mg/dan). Rezultati su pokazali slično povećanje razine željeza u ispitanika, no učestalost konstipacije i ukupna učestalnost nuspojava bila je značajno veća u skupini koja je uzimala isključivo ne –hem oblik željeza.

  • Hem željezo učinkovito sprječava nedostatak željeza u trudnoći

Rezultati dvostruko slijepe studije kontrolirane placebom, objavljeni i časopisu Acta obstetricia et gynecologica Scandinavica pokazali su da uzimanje hem oblika željeza u dnevnoj dozi od 27 mg elementarnog željeza tijekom druge polovice trudnoće, u odnosu na ne – hem oblik, sprječava nedostatak željeza u trudnoći i trošenje rezervi željeza nakon poroda.

Literatura:

Eskeland B, Malterud K, Ulvik RJ, Hunskaar S. Iron supplementation in pregnancy: is less enough? A randomized, placebo controlled trial of low dose iron supplementation with and without heme iron. Acta Obstet Gynecol Scand. 1997;76(9):822-8.

Frykman E, Bystrom M, Jansson U, Edberg A, Hansen T. Side effects of iron supplements in blood donors: superior tolerance of heme iron. J Lab Clin Med. 1994;123(4):561-4.

Hoppe M, Brün B, Laon MP, Moraeus L, Hulthén L. Heme iron-based dietary intervention for improvement of iron status in young women. Nutrition 2013;29(1):89-95.

Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes for Vitamin A, Vitamin K, Arsenic, Boron, Chromium, Copper, Iodine, Iron, Manganese, Molybdenum, Nickel, Silicon, Vanadium, and Zinc : a Report of the Panel on Micronutrientsexternal link disclaimer. Washington, DC: National Academy Press; 2001.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dodaci prehrani, hemoglobin, željezo,

Komentari