ZADAĆE I POSLJEDICE DEFICITA

Cink

Sandra Krstev Barać

Datum objave: 17. 05. 2018.

Cink je esencijalni mineral prisutan u svim organima i tkivima, kao i tjelesnim tekućinama.  Ljudsko tijelo sadrži 2 do 3 g cinka, ponajviše u skeletnim mišićima i kostima, a u manjoj  mjeri i u bubrezima, jetri,  mrežnici oka, koži, prostati.

Važnost cinka u ljudskoj prehrani otkrivena je relativno nedavno, a danas je pak teško pobrojati sve uloge ovog svestranog minerala. 

Zahvaljujući činjenici da čini važan dio preko 300 enzima (dio je više enzimskih sustava nego svi elementi u tragovima zajedno), cink ima široki dijapazon uloga u organizmu . Tako je neophodan u procesu rasta i razvoja, imunološkom odgovoru, neurološkoj funkciji, reprodukciji. Bez cinka nema sinteze proteina i  genetskog materijala (DNK ), diobe stanice, stvaranja kostiju, integriteta kože, kose i noktiju.  Zanimljivo je da je cink važan i za osjet okusa budući da čini dio proteina čiji je zadatak raspoznavanje okusa.  Zbog poveznice između cinka i osjeta okusa, oslabljeni osjet okusa i mirisa čest su simptom nedostatka ovog minerala.

Jedna od najpoznatijih uloga cinka svakako je doprinos normalnoj funkciji imunološkog sustava. Naime, cink utječe na stvaranje i aktivaciju T-limfocita, bijelih krvnih stanica važnih u borbi protiv infekcija, pa se nedovoljan unos cinka negativno odražava na broj i funkciju T –stanica, a samim time i na imunitet.

Budući  da čini važan dio superoksid dismutaze  - jednog od najznačajnijeg enzimatskog antioksidativnog obrambenog sustava organizma, cink pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Cink pripomaže brojne metaboličke puteve

Probava hrane odnosno metabolizam proteina, masti i ugljikohidrati je otežana bez adekvatnog unosa cinka.  Čineći sastavni dio proteolitičkih enzima aminopeptidaze i karboksipeptidaze A , cink sudjeluje u probavi proteina.  Štoviše, deficit cinka se očituje smanjenom aktivnošću karbokispeptidaze A otežavajući razgradnju i iskorištenje proteina.  I fosfolipazama odnosno enzimima koji razgrađuju fosfolipide u masne kiseline je za aktivnost potreban cink, a neadekvatnim unosom ovog minerala pogođen je i metabolizam ugljikohidrata odnosno smanjuje se inzulinski odgovor što ima za posljedicu poremećaj u iskorištenju glukoze. Brzina kojom stvaramo i iskorištavamo energiju, ovisna je o cinku pa se nedovoljnim unosom cinka metabolizam usporava.

Zanimljivo je da je cink  kao sastavni dio enzima alkohol dehidrogenaze potreban čak i za razgradnju alkohola.

Cink pridonosi ravnoteži kiselina i lužina u tijelu

Kiselinsko –bazna ravnoteža metabolizma od iznimne je važnosti za cjelokupno zdravlje organizma.  Tijekom probavnog procesa  i apsorpcije hrane, ovisno o vrsti namirnice, dolazi do otpuštanja kiseline  ili baze u sistemsku cirkulaciju.  Kako bi tijelo normalno funkcioniralo i enzimi uspješno obavljali svoju zadaću,  organizam je razvio mnoge puferske mehanizme koji pH krvi i izvanstanične i stanične tekućine „drže“ na fiziološkoj razini.

Jedan od enzima  važnih za proces  održavanja kiselinsko – bazne ravnoteža je karbonatna dehidrataza za čiju je aktivnost neophodan cink.  Štoviše, in vivo istraživanja pokazuju da deficit cinka značajno smanjuje aktivnost karbonatne dehidrataze što za posljedicu može imati neravnotežu kiselina i lužina u tijelu.

Prehrambeni izvori cinka

Cink je zastupljen u hrani različitog porijekla, međutim njegova iskoristivost u organizmu se razlikuje ovisno o vrsti namirnice. Najkoncentriraniji izvor cinka su kamenice i općenito plodovi mora jer sadrže najviše cinka po serviranju. No, u modernoj zapadnjačkoj prehrani  najviše cinka unosimo namirnicama koje se najčešće nalaze na jelovniku, a to su crveno meso i meso peradi, te u manjoj mjeri mlijeko i mliječni proizvodi.

Cink je dobrim dijelom prisutan i u namirnicama biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki. Međutim, fitati i vlakna prisutna u njima ometaju njegovu apsorpciju zbog čega je iskoristivost cinka iz namirnica biljnog porijekla znatno manja nego kada se unosi putem životinjskih namirnica.

Posljedice nedovoljnog unosa cinka su mnogobrojne

Zahvaljujući činjenici da sudjeluje u mnoštvu metaboličkih reakcija deficit cinka može imati mnogobrojne posljedice.

Čak i malen deficit cinka može poremetiti aktivnost T-limfocita, a ozbiljan nedostatak nosi sa sobom oslabljen imunitet i česte infekcije.  Gubitak teka, slab rast i razvoj u djece znaci su nedostatka cinka, kao i gubitak kose, slabije kognitivne sposobnosti, otežano cijeljenje rana. Probavni sustav , optimalna probava hrane kao i apsorpcija nutrijenata također bivaju pogođeni ukoliko se prehranom ili dodacima prehrani ne osiguraju adekvatne količine cinka.

Neadekvatna i jednolična prehrana kakva prati moderan tempo života često ima za posljedicu neunošenje preporučenih 10 mg (RDA) dnevno  i to osobito među starijom populacijom. Tako, studija objavljena u časopisu Journal of Nutrition pokazuje da 35-45 % Amerikanaca starijih od 60 godina ne unosi dovoljno cinka. 

Uz neadekvatan unos prehranom, uzrok nedostatka cinka mogu biti i neke bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva i upalnih bolesti crijeva  te smanjenja proizvodnja probavnih enzima od strane gušterače što rezultira lošijom probavom.

I kod vegana postoji povećan rizik od nedovoljnog unosa cinka budući da su životinjske namirnice kao najbolji izvor cinka posve isključene iz jelovnika. 

Literatura:

  • Advanced Nutrition and Human Metabolism (2009),  Gropper SS., Smith JL, Groff JL., ured., 5. izd., Wadsworth, Belmont.
  • Krause's Food, Nutrition and Diet Therapy (2008), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 12 izd. Saunders Company, St. Louis
  • National Institute od Health, Office of Dietary Supplements, http://ods.od.nih.gov
  • Ervin RB, Kennedy-Stephenson J. Mineral intakes of elderly adult supplement and non-supplement users in the third national health and nutrition examination survey. J Nutr 2002;132:3422-7.
  • Linus Pauling Institute, Oregon State University, http://lpi.oregonstate.edu/
  • EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA);  Scientific Opinion on the substantiation of health claims related to zinc and function of the immune system (ID 291, 1757), DNA synthesis and cell division (ID 292, 1759), protection of DNA, proteins and lipidsfrom oxidative damage (ID 294, 1758), maintenanceof bone (ID 295, 1756), cognitive function(ID 296), fertility and reproduction (ID 297, 300), reproductive development (ID 298), muscle function (ID 299), metabolism of fatty acids (ID 302), maintenance of joints (ID 305), function of the heart and blood vessels (ID 306), prostate function (ID 307), thyroid function (ID 308), acid-base metabolism (ID 360), vitamin A metabolism (ID 361) and maintenanceof vision (ID361) pursuant to Article 13of Regulation (EC) No 1924/2006. EFSA Journal 2009; 7(9):1229

 

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: cink, minerali, probava,

Komentari