Mirja Zupčić

Datum objave: 09. 04. 2019.

Danas znamo kako prehranom možemo prevenirati maligne bolesti, međutim, i ako obolimo od onkološke bolesti prehrana nam opet može biti saveznik.

Uloga prehrane u terapiji malignih bolesti je potporna - može nam pomoći kod tegoba izazvanih samom malignom bolešću, ali i tegoba koje izaziva onkološka terapija. Također, oboljeli nerijetko razmišljaju mogu li im određeni eksperimentalni modeli prehrane i dodaci prehrani pomoći na putu ka izliječnju, a u moru silnih informacija na tu temu, pronaći one vjerodostojne, nikako nije lako.

Veliko europsko istraživanje pokazalo: treba obraćati više pozornosti na prehranu

Nedavno objavljeno istraživanje o prehrani onkoloških bolesnika iz deset europskih zemalja otkrilo je kako je potreba za podizanjem svijesti među bolesnicima o važnosti prehrane odnosno nutritivne potpore tijekom njihova liječenja ogromna.

Čak sedam od deset bolesnika gubi na tjelesnoj masi i ima određenih problema s hranjenjem, dok pri tome liječnici nažalost ne obraćaju dovoljno pažnje na tjelesnu masu pacijenata te više od 50% liječnika nema vremena razgovarati sa svojim pacijentima o njihovim problemima s prehranom.

Isto je istraživanje pokazalo kako gotovo polovina ispitanika nije znala jednu važnu informaciju, a to je da gubitak tjelesne mase može pogoršati nuspojave terapije. Naime, oboljeli od malignih bolesti u riziku su od razvoja stanja kojeg nazivamo tumorska kaheksija.(1)

Što je tumorska kaheksija?

Kaheksija predstavlja spektar od tri stadija: prekaheksija, kaheksija i refraktorna kaheksija. Kaheksija ne napreduje nužno kroz sva tri stadija, a hoće li takva progresija bolesti dogoditi kod određenog bolesnika uvelike ovisi o uspjehu liječnje primarne bolesti, ali i o tome hoće li se voditi računa o stanju kaheksije. Kaheksiju uzrokuje tumor i to na način da tumor proizvodi upalne citokine - molekule koje uzrokuju hipermetabolizam. Drugim riječima, kod oboljelih dolazi do povećanog trošenja energije i gubljenja kilograma.

Važno je reagirati na vrijeme

Osim samog tumora i onkološka terapija uzrokuje pothranjenost i propadanje tkiva. Stoga je važno reagirati na vrijeme te odmah, prije nego kod oboljelog dođe do gubitka kilograma, započeti s primjenom dijetetskih mjera, ali i uvesti enteralne pripravke koji sadrže sastojke s protuupalnim djelovanjem. O svakom oboljelom trebao bi brinuti multidisciplinarni tim koji osim liječnika i medicinske sestre uključuje i psihologa i dijetetičara. Uloga dijetetičara je procijeniti status nutritivni status oboljelog, savjetovati ga o prehrani prema individualnim potrebama i redovito pratiti stanje uhranjenosti pomoću antropometrijskih mjerenja i drugih alata. Izuzetno je važno voditi računa i o stanju mišićne mase kod oboljelih jer se pokazalo kako osobe s više mišićne mase bolje podnose terapiju.

Nutritivne strategije za ublažavanje simptoma

Ključno je pokušati doskočiti problemima u prehrani koje mogu donijeti kirurški zahvati, kemoterapija i radioterapija. Specifični simptomi koje treba uzeti u obzir kod propisivanja nutritivne podrške su smanjeni apetit, poteškoće gutanja, suhoća usta, mukozitis, osjetljivost na mirise, promjene okusa, dijareja, konstipacija, mučnina i povraćanje. Dobra vijest za oboljele i njihove obitelji što sve informacije vezane za prehranu mogu naći na jednom mjestu - portalu . Naime, na ovom specijaliziranom portalu posjetitelji mogu dobiti i primjer jelovnika kod specifičnih tegoba povezanih s onkološkim bolestima, pa se na taj način dobije kompletan uvid u to što jesti kod primjerice oralnog mukozitisa odnosno pojave bolnih upala sluznice usta i ždrijela. Pametna nutritivna strategija uključuje i primjenu visokokaloričnih enteralnih pripravaka, posebnih onih koji sadrže 2 g EPA masne kiseline u dnevnoj dozi. EPA je omega-3 masna kiselina koja djeluje protiv upale. Također, oboljelima se prema hrvatskim smjernicama savjetuje unos vitamina D u obliku dodatka prehrani.

Može li pomoći prehrana bez šećera, ketogena dijeta i gladovanje?

Mnogi oboljeli razmišljaju uvesti eksperimentalnu metodu prehrane s ciljem izliječenja. Obično se radi o drastičnim promjenama u prehrani od kojih neke imaju smisla, a neke mogu biti itekako štetne. Primjerice, izbacivanjem šećera iz prehrane u neku ruku možemo profitirati. Svakako konzumiramo previše dodanog šećera u prehrani, a također poznato je kako se povišene razine inzulina povezuju s lošijom prognozom malignih bolesti.

Raspoloživost glukoze ima moguć utjecaj na rast tumora, stoga je oprez sa dodanim šećerom opravdan. Međutim, gladovanje, sniženje energetskog unosa i unos isključivo sokova od voća i povrća svakako nije preporučljivo.

S druge strane, ketogena dijeta iako vrlo rigorozna i ekstremna po naravi našla je svoju primjenu kao potporna terapija kod glioblastoma uz kemoterapiju i zračenje.

Zaključak

Svakako je ključno da oboljeli od malignih bolesti dobiju što više informacija o tome kako poboljšati prehranu tijekom i nakon terapije, a u tome im može pomoći portal gdje na jednom mjestu mogu dobiti provjerene, primjenjive i praktične savjete vezane za prehranu i odgovore na najčešća pitanja.

Literatura:

  • Muscaritoli M, Molfino A, Scala F, De Lorenzo F, Christoforidi K and Manneh-Vangramberen I (2017) European survey of 907 people with cancer about the importance of nutrition. Annals of Oncology 28, v511–v520.  
Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Maligne bolesti, nijeFRKA, onkologija,

Komentari