Orbita7-24.ru

Datum objave: 13. 07. 2015.

Došli su ljetni mjeseci kojih se već svi grozimo zbog nesnošljivih vrućina. I u tim mjesecima novorođenčad se rađa, te bih vas sad želio upozoriti kako se ponašati s novorođenčetom tijekom razdoblja gotovo tropsih vrućina.

Novorođenče je po porodu sklonije pothlađivanju nego pregrijavanju zbog toga što dolazi iz vodene sredine, mokro, te su tako gubitci topline ogromni. Stoga je najvažnije po porodu osigurati i održati odgovarajuću temperaturu novorođenčeta. Kako bi se to osiguralo, odmah treba cijelo dijete po porodu obrisati ugrijanom kompresom, pelenom ili gazom, koje se, kad su mokre, odmah uklone i zamijene novim ugrijanim i suhim pelenama.

Gubitak topline novorođenčeta sprječava se odgovarajućom temperaturom okoline (oko 24 do 26 ºC), pazeći da u ljetnim mjesecima zbog primjene klima uređaja ne bude suviše hladno. Osim sprječavanja gubitaka topline po porodu na ovaj način, zagrijavanje novorođenčeta neposredno po porodu možemo osigurati stavljanjem suhog djeteta u neposredni kontakt u njedra majci, nakon čega se pokriva sterilnom suhom i ugrijanom kompresom, a na nju se u nekim dijelovima svijeta stavlja janjeće krzno namijenjeno baš pokrivanju novorođenčadi u kontaktu “koža na kožu”, a kad nema janjećeg krzna dobar je bilo koji pokrivač.

Trajanje kontakta “koža na kožu” je oko 30 minuta, kad se dijete stavlja i na prsa, pa tako počinje prvi podoj. Ta tzv. “klokanska skrb” izvedena na odgovarajući način omogućuje da koža djeteta stimulira majčino tijelo, koje ima posebne senzore za toplinu, da poput najsuvremenijeg inkubatora proizvodi dovoljno topline, koja će onemogućiti pothlađivanje novorođenčeta.

Za ostvarivanje tog cilja jako je važno da majka i dijete budu u kontaktu gola koža na golu kožu, bez pelena između kože, što se u nas većinom ne prakticira jer se jedino na taj način može ostvariti “klokanski” učinak majčina organizma. Osim toga, stavljanjem na prsa neposredno nakon rođenja, suprotno od onoga što se obično misli, novorođenče ne gubi energiju i kisik i ne umara se, već boravak na dojci djeluje umirujuće i opušta dijete neposredno nakon velikog porodnog stresa.

No, suprotno od onoga što se obično misli, novorođenče je ipak ugroženije od prekomjernog ugrijavanja nego od pothlađivanja. I jedno i drugo su stanja opasna po zdravlje djeteta, no mehanizmi za borbu protiv prekomjernog utopljavanja su u novorođenčeta mnogo slabije razvijeni nego mehanizmi za proizvodnju unutarnje topline.

Novorođenče koje je prekomjerno utopljeno obično ima povišenu temperaturu, crvene je boje kože, vrlo učestalo diše, a srčana akcija mu je jako ubrzana, te izgleda poprilično uznemireno i bolesno. Mehanizmi za smanjivanje tjelesne temperature, kao što je znojenje, vrlo su slabo razvijeni i vrlo je uska granica između prekomjernog utopljavanja i pothlađenosti.

Novorođenče mora i prvih sati života živjeti u tzv. neutralnoj okolini, tj. u onoj temperaturi okoline tijekom koje se troši najmanja moguća količina energije za osnovne životne procese. Termo neutralna temperatura je to veća što je novorođenče mlađe dobi nošenja i što je mlađe. Kad je dijete prekomjerno utopljeno, svi metabolički procesi su ubrzani, gubi se velika količina topline i tekućine, a manje elektrolita, koji se štede.


Kako ustanoviti je li dijete pothlađeno ili prekomjerno utopljeno?
Nikada to ne činite dotičući djetetove ručice, nožice, čelo ili neki drugi dio tijela jer na taj način moći ćete samo steći dojam koji često može zavarati. Naime, kad je novorođenče prekomjerno utopljeno, njegove nožice i ručice doimaju se hladni, a temperatura izmjerena u čmaru može biti veoma visoka. Pothlađivanje je, slično kao i preutopljavanje, veoma opasno. Za novorođenčad je potrebno imati toplomjere koji mjere daleko ispod 36.0 ºC, kako bi se mogla objektivizirati tzv. “središnja” ili “core” temperatura.

Jedino je izmjerena temperatura pouzdan znak preutopljenosti ili pothlađenosti. Ako je ona ispod 36,5 ºC ili viša od 38,0 ºC, tada govorimo o pothlađenosti ili prekomjernoj utopljenosti. Utisak da su “djetetu hladne nožice” ne znači da je pothlađeno, a može u tom trenutku biti i prekomjerno utopljeno, jedino što se zaštitnim mehanizmima “hladne periferije” nastoji ispraviti, pa naš dojam može biti posve pogrešan.

Sve u svemu, nakon rođenja novorođenče treba nakon kontakta “koža na kožu” i prvog podoja zamotati u tople pelene i omogućiti mu da se tijekom sljedeća najmanje dva sata prilagođava na izvanmaternične uvjete života. Nakon što je prošao porodni stres za majku i za novorođenče, u našim će se prilikama za novorođenčad uglavnom skrbiti medicinske sestre, pa majka neće mnogo razmišljati o tome kako je dijete obučeno jer će smatrati da je način kako to medicinsko osoblje radi posve dobar i stručan.

Neke majke u rodilištima postavljaju pitanja zašto moje dijete ima ručice unutra, te zbog čega ima pokrivenu glavicu. Glavu je važno pokriti jer ona ima ogromnu površinu preko koje se gubi velika količina topline, a osim toga, većinom je kosu dosta teško osušiti. Novorođenče je katkada u rodilištu zamotano poput zamotuljka, tako da ne može slobodno mahati ručicama, što nije dobro, ali često postoji nedostatak dovoljnog broja benkica, što opravdava takav postupak.

No stvari malo drugačije stoje kad se bliži odlazak kući. Tada majka najednom shvaća da će morati sama preuzeti svu odgovornost za svoje dijete, pa tako i za oblačenje. U termo neutralnoj okolini (za golo donošeno novorođenče je to 24 do 26 ºC, a za obučeno donošeno novorođenče je to od 22 do 24 ºC), dijete je potrebno obući s onoliko slojeva odjeće koliko imate sami, a samo izuzetno je potrebno dodati jedan sloj više. Tijekom ljetnih mjeseci treba paziti da djetetu ne bude prevruće, pa ako je vama vruće, a hodate vrlo lagano obučeni, tada se slično osjeća i vaše novorođenče. I dijete je potrebno obući lagano, kako bi se moglo nositi s prekomjernom vanjskom temperaturom.

Osip od vrućine
Novorođenče na visoku temperaturu može reagirati kožnim osipom. Prilično često se javljaju milije – bjelkasti prozirni mjehurići obično na čelu, koji nastaju začepljenjem izvodnih kanala znojnih žlijezda. One katkada mogu biti na lagano zacrvenjenoj podlozi. Ova bezazlena kožna pojava nije nikakva zabrinjavajuća bolest, već samoograničavajuće stanje koje će nestati za nekoliko dana samo po sebi i bez liječenja. Katkada se preporučuju kupke u blagoj otopini kamilice koje isušuju kožu, no mazanje bilo kakvim sredstvima nije potrebno. Što manje kemije i kozmetike na kožu novorođenčeta, to bolje.

Kako rashladiti novorođenče
Kad je djetetu vruće, dobro ga je okupati jer kupka ohlađuje i umiruje dijete. Neka novorođenčad se ne voli kupati, pa ju je dovoljno prebrisati vlažnom čistom pelenom namočenom u mlaku vodu. Na taj će se način izbjeći nepovoljno podražujuće djelovanje znoja na kožu u starijeg novorođenčeta. Nikada nemojte novorođenče izlagati suncu neposredno bez zaštite bilo suncobrana ili drugih sredstava koja prave sjenu ili hladovinu. To znači da između 11 i 16 sati izbjegavate izlazak s djetetom ako nije zaštićeno. Pritom je otkrivene dijelove kože djeteta potrebno zaštititi nekim sredstvom za zaštitu od sunčevih zraka namijenjenog dojenčadi s visokim zaštitnim faktorom.


Prehrana novorođenčeta i dojenčeta u razdobljima vrućina
Ako je novorođenče isključivo na prsima, tada mu nije potrebno dodavati nikakvu drugu hranu niti tekućinu osim majčina mlijeka. Naime isključivo dojenje pretpostavlja da se dijete doji na zahtjev, kad ono to traži, a tražit će bilo da je žedno ili gladno ili pak željno kontakta s majkom. Suprotno od uvriježenog stajališta da nitko nije žedan kao mala djeca i starci, dojenčadi na prirodnoj prehrani nije niti u vrijeme tropskih vrućina potrebno nuditi dodatnu vodu.

Naime, ono će učestalošću sisanja regulirati količinu mlijeka kod majke, a prvo mlijeko je vodenasto i njime će dijete zadovoljiti osjećaj žeđi. Primjena tekućine (pa i vode) preko bočice s dudicom u prvim tjednima života dokazano skraćuje trajanje dojenja, pa je i to jedan od razloga zašto je bolje ne davati dudu i dodatnu vodu. Ako je u nekim prilikama potrebno dodati tekućinu, to je bolje činiti žličicom ili na šalicu jer je pojava tzv. konfuzije bradavica (kad dijete misli da je bradavica na dojci duda, te ju siše na sličan način kao dudu, čime se ne može isisati mlijeko iz dojke, pa je dijete nezadovoljno) opasna za trajanje dojenja i zasigurno ga skraćuje.

U dojenčadi na umjetnoj prehrani potrebno je između obroka dodavati vodu na bočicu i dudicu prema osjećaju žeđi djeteta. Napajanje djece noću većinom nije potrebno jer se fiziološkim mehanizmima štedi voda, pa djeca noću uglavnom nisu žedna. Ukoliko je tekućina kojom se dojenče napaja zašećerna, to može imati dalekosežne nepovoljne posljedice na pojavu zubnog karijesa u starijeg djeteta, pa tu nepotrebnu lošu naviku ne treba stvarati već u rano dojenačko doba. Ako je dojenče zdravo, u vodu neće biti potrebno dodavati nikakve minerale niti šećere – dovoljna je čista voda.


Probavne tegobe
Ljeto je vrijeme pojave dojenačkih proljeva. Na svu sreću prirodno hranjena novorođenčad rijetko ima proljev. Naime u novorođenčadi na prirodnoj prehrani može se pojaviti fiziološki “pseudo proljev”, tj. stolica nakon svakog podoja, a ona katkada može biti štrcajuća, s malo sluzi i vodenasta, s nešto žućkastih kuglica unutar stolice. Ta pojava nije zabrinjavajuća i posve je fiziološka ako je dijete inače zdravo te ima i inače takve stolice.

Kod dojenčadi na prsima može se pojaviti i “pseudo zatvor”, što znači da nemaju stolicu pet, šest dana. To je posve normalna pojava, ako dijete inače nema nikakvih drugih simptoma bolesti kao što su povraćanje, gubitak apetita i sl. Dojenčad na umjetnoj prehrani češće ima proljev zbog veće mogućnosti zagađenja hrane tijekom pripreme (“bolest prljavih ruku”). Pravilnim pranjem ruku i postupcima sterilizacije bočica i dudica te pravilnom pripremom i čuvanjem hrane ta se neugodna bolest može izbjeći.

Ovdje nećemo govoriti o liječenju proljeva, već samo o tome da je u slučaju proljeva, pogotovo uz povišenu tjelesnu temperaturu, katkada dodatno potrebno dodavati tekućinu naočita sastava bogatu elektrolitima i glukozom (tzv. oralna rehidracijska sol) i u prirodno i u umjetno hranjene djece. U prirodno hranjenih je tekućinu potrebno davati na žličicu ili šalicom zbog razloga koji su ranije pojašnjeni. U slučaju proljeva najbolje je ipak potražiti pomoć i savjet pedijatra, kako bi se izbjegle neželjene posljedice.

Autor teksta: Prof. dr. Milan Stanojević, dr. med., pedijatar

Tekst preuzet iz časopisa Bebe, srpanj 2014.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bebe, Trudnoća i dojenje,

Komentari