UZETI ILI NE UZETI DODATKE PREHRANI- PITANJE JE SAD?

O dodacima prehrani pobliže

Darija Vranešić Bender

Datum objave: 11. 10. 2010.

Kada je riječ o dodacima prehrani, osnovno pravilo je da oni nisu i ne mogu biti zamjena za uravnoteženu prehranu, međutim, dodaci vitamina i minerala imaju svoje mjesto.

Umjesto da se trudimo vitaminskim pripravcima kompenzirati ono što radimo loše, trebamo što je više moguće jesti pravilnije. Kvalitetan dodatak prehrani koji sadrži nutrijente u umjerenim dozama može biti od koristi i kao mjera prevencije određenih bolesti i u svrhu saniranja nedostataka koji mogu nastati zbog manjkave prehrane ili niskog udjela vitamina i minerala u hrani koju danas jedemo. Nasuprot tome, nasumično uzimanje visokodoziranih pripravaka „na svoju ruku“ se ne preporučuje.


Štetne visoke doze
Iako je uzimanje visokih doza vitamina (znatno iznad preporučene dnevne doze) popularno, treba imati na umu da nasumično uzimanje visokih doza nekih vitamina, minerala i fitokemikalija može biti štetno za zdravlje. Terapijski učinak viskodoziranih pripravaka moguće je sigurno provesti jedino u kliničkim uvjetima ili uz nadzor liječnika. Najbolji primjer su antioksidansi, tvari u koje polažemo puno nade jer zaustavljaju negativne učinke slobodnih radikala u tijelu.

Iako je ranije vladalo razmišljanje da treba davati visoke doze antioksidansa – vitamina A, C i E te brojnih fitokemikalija – istraživanja su pokazala da su te tvari najučinkovitije kada ih uzimamo u fiziološkim dozama, dnevno preporučenim RDA vrijednostima. Naime, u vrlo visokim koncentracijama ponašaju se upravo suprotno – postaju prooksidansi, odnosno pogoduju neželjenim procesima u tijelu.

Metaanaliza (pregled do sada objavljenih studija) o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju, objavljena 2005. godine podigla je mnogo prašine ne samo u znanstvenim krugovima, već i u široj javnosti. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo – kontroliranih studija. Doze korištene u studijama varirale su od 16,5 IU do 2000 IU dnevno. U zaključku metaanalize stoji kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina E. Zaključak koji slijedi iz ove metaanalize je da bi trebalo izbjegavati uzimanje vitamina E u dozama višim od 400 IU.

Ipak, kao i mnoge metaanalize, i ova ima niz manjkavosti. Naime, učesnici studija koji su uzimali izrazito visoke doze vitamina E bili su mahom osobe starije dobi i kronični bolesnici. Neke su pak studije uključivale sasvim zdrave osobe, dok su neki autori osim vitamina E svojim ispitanicima davali i druge nutrijente (primjerice vitamin C i beta-karoten).

Na sličan način, ali ovaj put bez značajnih temelja podigla se prašina oko uzimanja dodataka kalcija i povećanog rizika od infarkta miokarda. U časopisu British Medical Journal objavljena je metaanaliza studija o utjecaju kalcija na učestalost infarkta miokarda te je pokazano da je u osoba koje su uzimale kalcij u dodacima prehrani u dozi većoj od 800 mg uočen viši rizik od infarkta miokarda. Studije koje su analizirane uglavnom su bile usmjerene na utjecaj kalcija na druge organske sustave i bolesti te su podaci o utjecaju na kardiovaskularni sustav prikupljani na nedovoljno precizan način. Već u sljedećem broju časopisa objavljen je niz reagiranja uglednih stručnjaka koji osporavaju metodologiju rada i ukazuju na netočne zaključke. Naime, ranije dobro planirane i ozbiljne kliničke studije nisu pronašle nikakvu vezu između kalcija iz dodataka prehrani i rizika od kardiovaskularnih bolesti.


Uzeti ili ne uzeti dodatke prehrani - pitanje je sad!
Pažljivim osluškivanjem našeg tijela i sami možemo najbolje pratiti signale koji nastaju zbog neadekvatne prehrane, stila života ili određenih zdravstvenih tegoba. Signali se očituju slabljenjem imuniteta, učestalim infekcijama, anemijom, lošom kvalitetom kose, kože, noktiju, smanjenim apetitom, grčevima mišića, umorom, slabosti, iscrpljenosti, potištenosti, nesanicom, sporim cijeljenjem rana, i cijelim nizom drugih – kliničkih i subkliničkih simptoma. Današnji način života sa sobom nosi velike izglede za nastanak suptilnih, subkliničkih nedostataka, a savjet je stručnjaka primarno optimiranje prehrane i tek nakon toga odabir kvalitetnog dodatka prehrani.

Postoje određene rizične skupine ljudi, ali i životni periodi u kojima dodaci prehrani mogu biti korisni. Primjerice, prije i u početnim mjesecima trudnoće, adekvatan unos folne kiseline ključan je za razvoj živčanog sustava ploda. U osoba starije dobi nerijetko dolazi do nedostataka važnih nutrijenata zbog primjene lijekova, slabijeg apetita i otežane apsorpcije i iskoristivosti nutrijenata, a dodatak kalcija i vitamina D ponekad je nezaobilazan u prevenciji i terapiji osteopenije i osteoporoze. Također, dodavanje vitamina D dojenčadi i maloj djeci mjera je koja se rutinski preporučuje u pedijatrijskim ordinacijama.

Osobe izložene pojačanom stresu i psihofizičkim naporima, te osobe koje slijede posebne prehrambene uzorke – primjerice redukcijske dijete, vegetarijanstvo– imaju veću šansu da razviju prehrambene deficite. Uzimanje određenih lijekova može biti uzrokom prehrambenih nedostataka, a pušači i osobe koje konzumiraju prekomjerne količine alkohola posebno su izložene prehrambenim propustima.

Uzimanje dodataka prehrani nije preporučljivo u slučajevima kada postoji rizik od interakcija s lijekovima ili kada su prisutne specifične bolesti i stanja koja može pogoršati dodatno uzimanje određenih pripravaka. Također, tijekom trudnoće se ne preporučuje uzimanje dodataka na bazi ljekovitog bilja zbog nedovoljno informacija o njihovom potencijalno štetnom učinku.


Preporuka za odabir pripravaka
U SAD-u se u slobodnoj prodaji, bez liječničkog recepta, mogu pronaći pripravci koji zadovoljavaju dnevne potrebe za vitaminima i mineralima, ali i pripravci koji su visoko dozirani, te sadrže čak i do 100 puta više doze od onih dnevno potrebnih. U Hrvatskoj nije takav slučaj, a registracija pripravka koji prelazi Pravilnikom propisane najveće dopuštene dnevne unose zahtjeva složeniju proceduru, te se mora zatražiti posebno odobrenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi kako bi imali status dodatka prehrani. Pripravci koji imaju izrazito visoke koncentracije mikronutrijenata ili sadrže specifične ekstrakte ljekovitog bilja spadaju u kategoriju lijeka, no za većinu takvih pripravaka nije potreban liječnički recept. Ipak, na hrvatskom tržištu prevladavaju oni niže dozirani pripravci koji ne mogu naškoditi prosječnom konzumentu.

Preporuka „običnom“ korisniku dodataka prehrani je da odabire pripravke koji imaju adekvatne doze, u skladu s preporučenim dnevnim dozama. Ukoliko se koristi neki od pripravaka u terapijske svrhe, tada se obično radi o visokim dozama i takva terapija zahtijeva nadzor liječnika ili stručne osobe koja je upoznata s ostalim navikama pacijenta.

Dodaci prehrani ne smiju se smatrati zamjenom za uravnoteženu prehranu, hrana je uvijek na prvom mjestu kada je riječ o zadovoljavanju potreba za vitaminima i mineralima. Ipak, istraživanja o prehrambenim navikama u današnjem razvijenom svijetu pokazuju da više od 60% osoba ne unosi dovoljne količine voća i povrća. Također, mnogi ljudi vode stresan život, žive u zagađenim gradovima, puše i piju znatne količine alkohola – a sve to povećava njihove potrebe za vitaminima.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: ostali dodaci prehrani,

Komentari