U HRANI I OBROCIMA TREBA UŽIVATI

Prehrana tijekom trudnoće

Darija Vranešić Bender

Datum objave: 01. 06. 2015.

Prve znanstvene studije koje su proučavale vezu prehrane trudnica i zdravlja novorođenčadi provedene su tridesetih godina prošlog stoljeća. Studije su inicirane nedostatkom hrane u mnogim dijelovima Europe što je rezultiralo izrazitim porastom stope pobačaja, porođajnih defekata, mrtvorođene djece i iznenadne smrti dojenčadi.

Vrlo je dobro poznata znanstvena hipoteza o utjecaju prehrambenog statusa trudnice na ishod trudnoće, posebice na tjelesnu masu dojenčadi. Dojenčad s niskom porođajnom težinom izložena je većem riziku od iznenadne smrti i poteškoća u razvoju, a ova pojava opaža se češće u pothranjenih majki.

Tijekom trudnoće je više nego ikada potrebno hraniti se pravilno. Do nedavno se smatralo da najviše pažnje treba posvetiti prehrani trudnice u drugoj polovici trudnoće, kada fetus značajno dobiva na masi. Pretpostavka je bila da važnost prehrane raste zajedno s fetusom. Mišljenja o važnosti prehrane polako se mijenjaju, na temelju rezultata znanstvenih studija, te se sve više pažnje posvećuje razdoblju prije začeća i prvim mjesecima trudnoće. Tijekom prva četiri mjeseca događaju se brojne promjene u tijelu trudnice koje uzrokuju skladištenje masti i nutrijenata. Zalihe se stvaraju rano, kako bi bile raspoložive tijekom porasta fetalne mase. Kako trudnoća protječe, većina žena prestaje pohranjivati masti, te ih počinje trošiti.

Učestalost pojave osjećaja gladi i unos hrane rastu u ranoj trudnoći kod velikog broja trudnica. To se događa jer smo biološki programirane da stvaramo zalihe unaprijed, prije nego što nam trebaju. Porast tjelesne mase može biti i viši od očekivanog zbog pokušaja otklanjanja neugodne mučnine i povraćanja hranom.

Želja za određenom hranom i nepodnošenje nekih namirnica tijekom trudnoće nisu nikad bili temom ozbiljnih znanstvenih istraživanja, te stoga nitko pouzdano ne zna koliko su ove pojave raširene i zbog čega nastaju. Teško je ustvrditi da je uzrok fiziološki. Liječnici i nutricionisti suglasni su da su osjetila žene tijekom trudnoće pojačana, uzrokujući izraženiji miris i okus hrane, ponekad izrazito bolji, a ponekad lošiji, koji uzrokuje jutarnje mučnine i povraćanja.

Zatvor je vrlo česta popratna pojava u trudnoći, osobito u zadnjem tromjesečju. Ovo neugodno stanje utječe i na apetit, te može imati i nutritivne implikacije. Stoga se preporučuje povećan unos vode, hrane bogate vlaknima, te suhog voća (posebice suhih šljiva) i mekinja.

Kako bi osigurale nutritivne potrebe, trudnice trebaju svoju prehranu zasnivati na povrću, voću, cjelovitim žitaricama, nemasnom mesu i ribi, a svojoj prehrani trebaju dodati multivitaminski pripravak kreiran za trudnice koji će osigurati potrebnu količinu folne kiseline i željeza.

Svaka žena koja planira trudnoću trebala bi uzeti u obzir sljedeće savjete:
• Unos hrane treba biti prilagođen pravilima piramide pravilne prehrane
• Ne smiju se preskakati obroci ili slijediti režim niskokalorične prehrane
• Obavezan je unos 400 mcg folne kiseline dnevno
• Alkohol treba izbaciti, kofein ograničiti
• Ne smije se posezati za dodacima prehrani u nekontroliranim dozama
• U hrani i obrocima treba uživati

Tijekom prva dva mjeseca trudnoće valjalo bi dobiti jedan do dva kilograma. Trudnice trebaju unositi dodatnih 300 kcal koje uključuju jedan dodatni mliječni obrok bogat kalcijem i približno 10 dodatnih grama proteina. Masti ne bi smjele premašiti 30 % ukupnih kilokalorija.


Prehrambene potrebe tijekom trudnoće
Tijekom trudnoće, volumen krvi buduće majke poveća se za 50 %. Kako bi se osigurala dodatna krv potrebna za rast fetusa, tijelu su potrebne dodatne količine vode, vitamina B12 i željeza. Zbog povećanja volumena krvi, bubrezi ne rade dovoljno učinkovito, te se neki nutrijenti koji se inače resorbiraju putem bubrega izlučuju urinom. Neadekvatna funkcija bubrega otežava otklanjanje suvišne vode iz organizma, te dolazi do pojave otečenih zglobova i edema.

Žene koje su normalno uhranjene trebaju povećati svoju tjelesnu masu za 12 – 18 kg, a žene koje na početku trudnoće imaju povećanu tjelesnu masu trebaju se zadržati na povećanju tjelesne mase od 8 – 12 kg.

Za rast i razvoj fetusa potrebne su dodatne količine svih esencijalnih nutrijenata. Uz povećanje nutritivnog unosa, buduće majke trebaju potpuno izbjegavati alkohol i umjetne zaslađivače, te ograničiti unos kave na najviše 2 šalice dnevno.

Proteini: Tijekom trudnoće potrebna je dodatna količina proteina, kako bi se potakla sinteza majčinog i fetlnog tkiva. Proteine valja osigurati unosom visokovrijednih namirnica poput soje, nemasnog mesa i ribe, jaja te mliječnih proizvoda.

Masti: Preporuke za unos masti tijekom trudnoće ne razlikuju se od preporuka koje vrijede za opću populaciju. Unos masti ne bi trebao prelaziti 30 % ukupnog energetskog unosa. Međutim, kvaliteta masti je neobično važna. Buduće majke trebaju jesti mnogo hrane koja sadrži omega-3 masne kiseline koje nalazimo u masnoj ribi i orašastim plodovima, te lanenom sjemenu. Ove masnoće vrlo su važne za razvoj mozga i živčanog tkiva fetusa.

Folna kiselina: Uz pravilnu prehranu, sve žene koje namjeravaju zanijeti trebale bi osigurati unos 400 mcg folata dnevno. Taj unos treba održavati prije i tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Izvori folne kiseline u hrani uključuju zeleno lisnato povrće, jetru, kvasac i grah, a najsigurnije se osigurati folnom kiselinom putem dodataka prehrani. Jedno od najvažnijih otkrića medicine 20. st. je da se adekvatnim unosom folne kiseline postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuju tijekom prvih nekoliko tjedana trudnoće. Stoga je pred-trudnička suplementacija korisna, posebice za žene koje su koristile oralne kontraceptive, zbog toga što je jedan od neželjenih učinaka korištenja ovih tableta smanjenje razine folne kiseline. Danas se, iz navedenih razloga, hrana često obogaćuje folnom kiselinom.

Vitamin B12: Dodatni vitamin B12 potreban je za formiranje crvenih krvnih stanica, te je stoga važno ne izbacivati iz prehrane namirnice životinjskog porijekla koje jedine osiguravaju unos ovog važnog vitamina.

Vitamin B6: Ovaj vitamin ključan je čimbenik u sintezi proteina. Vitamin B6 može smanjiti simptome mučnine i može olakšati depresiju koja se javlja tijekom trudnoće.

Željezo: Željezo je potrebmo za proizvodnju hemoglobina, molekule koja prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama. Razinu željeza u krvi treba kontrolirati, budući da je anemija u trudnoći česta pojava. Meso je najbolje iskoristiv izvor željeza. Sokovi od tamnog bobičastog voća izvor su željeza i vitamina C koji pospješuje apsorpciju željeza, te ih tijekom trudnoće treba piti svakodnevno.

Cink i magnezij: Ovi minarali potrebni su u većoj količini tijekom trudnoće za pravilan razvoj fetusa. Njihov unos moguće je osigurati hranom, primjerice orašastim plodovima, mesom, plodovima mora, sojom, žitaricama.

Vitamin A: Vrlo je važno zapamtiti da potrebe za vitaminom A nisu povećane tijekom trudnoće. Prekomjerne količine vitamina A mogu biti toksične za fetus. Buduća majka ne bi smjela unositi više od 7500 RE vitamina A. Stoga, provjerite deklaraciju na Vašem multivitaminskom pripravku!

Kalcij: Iako potrebe za kalcijem nisu povećane tijekom trudnoće, vrlo je važno osigurati adekvatan unos kalcija tijekom trudnoće. Dovoljan unos kalcija potreban je za razvoj skeleta u fetusa i za očuvanje rezervi kalcija majke. Kalcij je važan i za prevenciju visokog krvnog tlaka, potencijalno opasne komplikacije koja se javlja u trudnoći.

Voda: Potrebe za vodom povećane su tijekom trudnoće, stoga ne zaboravite popiti svojih 8 – 10 čaša vode dnevno.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: trudnoća, Trudnoća i dojenje,

Komentari