Datum objave: 14. 12. 2007.

Utjecaj hrane na funkcije organizma kao i na njegovu sposobnost da se održi zdravim, već je duže vrijeme mjerljiv. Danas se, međutim, nastoji otići korak naprijed i spoznati uloga i djelovanje hrane, odnosno komponenata hrane na, čovjeku «najintrigantniji i najmanje poznat» dio organizma – mozak.

Pretpostavke da bi hrana, odnosno komponente hrane koje djeluju kao prirodne neurokemikalije, mogle poboljšati mentalne sposobnosti, poput sposobnosti koncentriranja, pamćenja, motoričkih i senzorskih vještina, pa čak i usporiti starenje mozga – nisu samo puka naklapanja.

Potvrđuje to i rapidan razvoj novog područja unutar znanosti o prehrani koje se bavi proučavanjem utjecaja različitih komponenata hrane - proteina, ugljikohidrata, masti minerala, vitamina, fitokemikalija, prehrambenih aditiva - na neurokemiju, neurobiologiju, ponašanje mozga i moždane funkcije. To područje nutricionizma naziva se Nutritivna neuroznanost , isto ime nosi i službeni stručni časopis ( Nutritional Neuroscience - An International Journal of Diet, Nutrition and the Nervous System ).

Metabolički gledano, mozak je izrazito aktivan organ što bi značilo da je istodobno i poprilično «gladan» organ pa stoga, činjenica da hrana, odnosno određene komponente hrane imaju važan utjecaj na moždane aktivnosti ne bi trebala posebno čuditi, niti je u znanstvenim krugovima upitna. Ono što se nastoji otkriti je na koji način, u kojoj mjeri i točno koje komponente hrane utječu na mozak i njegove funkcije.

Iako bi se moglo reći da je ovo područje znanosti još u povojima, neka važna otkrića i spoznaje već su donesene i potvrđene.

Među njima su sljedeće:
• Prehrana bogata zasićenim masnoćama i siromašna na voću i povrću nije samo loša za srce i krvožilje – ona može utjecati na moždane funkcije i biti okidač za razvoj depresije i agresije kod nekih osoba.

• Zdravlje mozga ne ovisi samo o količini unesenih masnoća, već i o njihovoj kvaliteti, odnosno vrsti. Intelektualne funkcije posebno ovise o specijalnoj vrsti masnih kiselina čiji dobar je izvor riba. Te masne kiseline poznate su kao omega-3 kiseline.
• Otpornost na stres, sposobnost pamćenja te budnost moguće je povećati komponentama hrane koje su prekursori važnih moždanih neurotransmitera (triptofan, tirozin)
• Ugljikohidrati – posebno kada se konzumiraju bez proteina i masti – mogu djelovati umirujuće.
• Na raspoloženje i mentalne sposobnosti veliki utjecaj imaju vitamini B skupine
• Šećer mozak može učititi britkijim, no još treba definirati adekvatnu dozu i pravo vrijeme za «šećernu terapiju».

Iako se ponakad rezultati ovakvih istraživanja, najčešće zbog potreba marketinga različitih proizvoda, prezentiraju kao otkrića «eliksira mudrosti» koji će nas sve učiniti Einstein-ima, znanstvene spoznaje o utjecaju hrane na mozak i moždane funkcije nipošto se ne bi trebale omalovažavati.

Orbita7-24.ru

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: mozak,

Komentari