Datum objave: 07. 11. 2011.

Night Eating Syndrome (NES) odnosno sindrom noćnog jedenja nije samo poremećaj prehrane već i poremećaj raspoloženja i spavanja. Oboljeli najčešće ne doručkuju i tijekom dana konzumiraju manje kalorija od prosječnog unosa. No, kako dan prolazi, potreba za hranom sve je veća, pa osobe pogođene sindromom više od trećine ukupnog dnevnog unosa kalorija konzumiraju nakon večere ili se pak bude noću kako bi nešto pojele. Najčešće se unosi hrana koja obiluje ugljikohidratima (osobito šećerima) i masnoćama i, čak, iako se tijekom noćnog posjeta hladnjaku ne unesu velike količine kalorija – samo 200 do 300 kcal, takva praksa dugoročno može dovesti do debljanja i razvoja kroničnih bolesti.

Noćni proždrljivci čine oko 1,5 posto ukupne populacije, a od tog problema pati 2 posto Europljana. Oboljeti mogu osobe bilo koje dobi, no najčešće pogađa žene dobi 25 do 40 godina, iako ni muškarci nisu imuni na ovaj poremećaj. Uzroci poremećaja nisu posve jasni, no čini se da veliku ulogu igraju genetski čimbenici u kombinaciji s nepravilnim prehrambenim navikama i emotivnim nezadovoljstvom.

Kako prepoznati sindrom noćnog jedenja?
Neki doista pate od ovog sindroma, a neki samo hodaju po rubu, u situacijama kad su pod jakim stresom i velikim životnim izazovima. Ukoliko Vaš obrazac ponašanja uključuje nešto od navedenog, moguće je da patite od NES-a:

* Ujutro nikada niste gladni i redovito preskačete doručak
* Tijekom dana jedete tek neznatne količine hrane
* Navečer osjećate iznimnu glad i većinu dnevnog unosa hrane unosite upravo u večernjim satima
* Imate lošiju kvalitetu sna i često se budite tijekom noći
* Ako se tijekom noći probudite, idete ravno u kuhinju i ne možete zaspati ukoliko nešto ne pojedete.

Kvalitetan doručak kao prvi korak ka izlječenju
Stručnjaci NES povezuju sa stresom i prazninom u životu, no ne treba zanemariti ni istraživanja koja su utvrdila češću pojavu ovog sindroma u osoba koje preskaču doručak i općenito su sklonije lošijim prehrambenim navikama. Zbog toga se u liječenju, osim psihoterapije i relaksacije, preporučuje usvajanje pravilnih prehrambenih navika, ponajprije redovitog doručka kao najvažnijeg obroka u danu. Bilo bi poželjno da se doručak sastoji od cjelovitih žitarica (npr. žitnih pahuljica) kao izvora kompleksnih ugljikohidrata, mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja kao izvora kompletnih proteina te voća ili voćnog soka kao izvora blagotvornih prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija. Doručkom bi trebalo zadovoljiti približno 25 % dnevnih energetskih potreba.

Ključ je u redovitim obrocima
Od koristi može biti i planiranje jelovnika unaprijed te redoviti obroci tijekom dana, čak i ako se ne osjeća glad. Večernji obrok neka sadrži bjelančevine (perad, jaja, riba, mliječni proizvodi) i kompleksne ugljikohidrate (integralna tjestenina, krumpir, integralna riža…). Takvom se kombinacijom izbjegavaju nagle oscilacije razine šećera u krvi i napadaji gladi, a dobra je ideja i prije spavanja popiti čašu toplog kakaa zaslađenog medom ili, primjerice, agavinim sirupom. Mlijeko i kakao potiču lučenje serotonina - hormona dobrog raspoloženja, a ujedno osiguravaju kalcij i magnezij, dva minerala opuštajućeg djelovanja.

Općenito je korisno povisiti unos magnezija zbog njegova antistresnog učinka, pa će osobe pogođene ovim sindromom profitirati povećanim unosom zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, mahunarki, integralnih žitarica, pšeničnih klica.

Također, od koristi može biti i uzimanje dodatnih količina vitamina C i vitamine B skupine (osobito folne kiseline i vitamina B6) te minerala cinka i bakra putem dodataka prehrani jer imaju ulogu u proizvodnji smirujućeg i opuštajućeg serotonina.

Valja imati na umu da sve što ima nepovoljan učinak na san odmaže borbi protiv sindroma noćnog jedenja, stoga je uputno izbjegavati alkohol, kofeinske napitke te obilne i začinjene obroke u večernjim satima.

Zaključne napomene
Nakon što se promijeni obrazac prehrane, može se uočiti poboljšanje razine energije i raspoloženja tijekom dana i promjena kvalitete sna. No, ako je osoba depresivna ili tjeskobna, najbolje je potražiti stručnu pomoć. Bez rješavanja nagomilanih problema teško je prevladati uzrok sindroma noćnog jedenja.

Sandra Krstev Barać, mag. nutricionizma

Orbita7-24.ru

Pošalji prijatelju na email

Komentari