Mirja Zupčić

Datum objave: 10. 06. 2019.

Himalajska sol je sol dobivena iz jednog od najstarijih i najvećih rudnika u Pakistanu.

Procjenjuje se kako je rudnik nastao prije 800 milijuna godina uslijed tektonskih poremećaja koji su zarobili plitki dio mora koji je polako isparavao duboko u zemlji i nastale su velike naslage morske soli bogate mineralima. Himalajska sol se ručno bere i ne podvrgava rafinaciji te se ne dodaju aditivi odnosno tvari za sprečavanje zgrudnjavanja. Također, zbog samog netaknutog nalazišta, smatra se i najčišćom soli na svijetu.

Razlika između himalajske i obične soli

I himalajska i obična sol su po kemijskoj strukturi natrijev klorid. Međutim, postupak branja himalajske soli osigurava ovoj vrsti soli sadržaj brojnih minerala i drugih elemenata u tragovima koji se ne mogu naći u običnoj soli.

Navodi se kako himalajska sol sadrži čak 84 različita minerala poput kalija, kalcija, stroncija i molibdena.

Svijetlo ružičastu boju ova sol duguje udjelu željeza. Međutim, iako je točno kako je ova sol u usporedbi s domaćom kuhinjskom soli bogatija za brojne elemente, svi se oni nalaze u tragovima i unose u premalim količinama da bi bili značajni za organizam.

Oprez kod unosa himalajske soli zbog nedostatka joda

Nema znanstvenih istraživanja koje su se bavile usporedbom utjecaja himalajske soli i kuhinjske soli na zdravlje, no možemo nagađati kako vrlo vjerojatno obje soli imaju isti učinak na organizam. Ako u prehrani nastojite izbjegavati aditive, tada je himalajska sol dobra alternativa našoj kuhinjskoj soli. Važno je napomenuti kako je sol glavni izvor joda u prehrani, stoga, ako koristite himalajsku sol potrebno je pronaći alternativni izvor joda poput morskih algi, ribe ili joda u obliku dodatka prehrani.

Simptomi nedostatka joda

Najčešći simptom nedostatka joda je oticanje tkiva u području vrata. Naime, na području prednjeg dijela vrata nalazi se žlijezda štitnjača koja proizvodi hormone nakon primanja signala od strane tiroidnog stimulirajućeg hormona ili TSH. Kada u krvi naraste razina TSH, štitnjača krene s korištenjem dostupnog joda u organizmu kako bi proizvela hormone štitnjače.

Ako u organizmu nedostaje joda, štitnjača ne može proizvesti dovoljno hormona i tada nastaju problemi.

Zbog manjka hormona štitanjača pokušava raditi punom parom što dovodi do rasta i množenja stanica štitnjače i njenog povećanja što može dovesti do gušavosti. Simptomi se obično povuku nakon povećanja unosa joda, međutim, dugotrajan nedostatak joda može dovesti do trajnog oštećenja štitnjače.

Himalajska sol nije mudar izbor u trudnoći i tijekom dojenja

Trudnice su u visokom riziku od razvoja nedostatka joda iz razloga što se potrebe za jodom u tom osjetljivom razdoblju povećavaju. Potrebe za jodom ostaju visoke i tijekom dojenja zbog toga što bebe jod dobivaju putem majčina mlijeka. Nedostatak joda u organizmu može biti opasan kako za majku tako i za dijete – kod ploda može doći do poteškoća u tjelesnom i mentalnom razvoju.

Zaključak

Bez soli ne možemo živjeti međutim, moramo biti i svjesni kako visoki unos soli itekako šteti. Visoki unos soli veliki je čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Osim s razvojem kardiovaskularnih bolesti, povećani se unos soli povezuje i s nastankom karcinoma želuca, bubrežnih bolesti, osteoporoze i katarakte. Dnevni unos soli ne bi trebao premašiti 5 g dnevno, međutim, podaci govore kako je unos soli u zapadnim zemljama, ali i u Hrvatskoj dva do tri puta viši od preporučenog. Smanjenje unosa soli značajno doprinosi smanjenju rizika od moždanog i srčanog udara, stoga koju god sol koristili u prehrani, svakako bi ju trebalo racionalno trošiti.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: himalajska sol, sol,

Komentari