Darija Vranešić Bender

Datum objave: 21. 08. 2019.

Brojni su utjecaji koji uvjetuju začeće i rođenje zdravog djeteta. Pritom neke od tih utjecaja možemo kontrolirati, a neke ne. Prehrana je jedan od najvažnijih vanjskih utjecaja na plodnost koji možemo kontrolirati.

Znanstveno je dokazano da način prehrane žene prije i tijekom trudnoće utječe na plodnost te tijek i ishod trudnoće. Također, brojne su se znanstvene studije bavile utjecajem prehrane i načina života na plodnost muškaraca. Slijedi pregled najzanimljivijih i najnovijih znanstvenih spoznaja na tom polju.

Tijekom posljednjih desetljeća brojna istraživanja nastoje rasvijetliti vezu između prehrane, unosa pojedinih nutrijenata i plodnosti. Razmatraju se prehrambene navike, tjelesna masa, unos i tjelesni status vitamina i minerala te terapijski učinci ljekovitih biljaka. Iako nutritivne intervencije neće prevenirati ili izliječiti neplodnost kod svih parova, vrijedi pokušati jer se radi o sigurnim, jeftinim i često podcijenjenim rješenjima.

Neplodnost izazvana nutritivnim čimbenicima često je povezana s promjenama u sintezi i aktivnosti hormona ili kvaliteti sperme. Estrogen, hormon koji igra glavnu ulogu u plodnosti žena nastaje na dva mjesta u organizmu – u jajnicima i skladišnom masnom tkivu. Visoke ili niske razine masnog tkiva te sklonost gomilanju masnog tkiva oko struka utječu na sintezu estrogena. Te promjene u stvaranju estrogena mogu biti uzrokom trajne ili privremene neplodnosti, budući da uzrokuju poremećaj menstrualnog ciklusa ili izostanak ovulacije. Količina i smještaj tjelesnih zaliha masti također može utjecati na stvaranje drugih reproduktivnih hormona te tako povećati rizik od neplodnosti i spontanog pobačaja.

Brojne su znanstvene studije dokazale da normalizacija udjela tjelesne masti utječe na uravnoteženje razina reproduktivnih hormona i bolju plodnost. Žene poželjne tjelesne mase lakše ostvaruju trudnoću nego pothranjene odnosno pretile žene.

Tjelesna masa i plodnost

Pothranjenost smanjuje plodnost jer smanjen udio tjelesnog masnog tkiva može utjecati na ovulaciju. Smanjenje tjelesne mase od 10-15 % u odnosu na idealnu tjelesnu masu može imati za posljedicu neuredan menstrualni ciklus. S druge strane, blagi porast tjelesne mase u žena s premalim udjelom tjelesne masti može pospješiti plodnost. Iako se lijekovi nerijetko koriste za pospješenje razina hormona i ovulacije, ishod začeća i trudnoće bolji je ako se ovulacija dogodi spontano.

Kod pretilih žena inzulinska rezistencija ili neosjetljivost na inzulin može negativno utjecati na plodnost. Istraživanja pokazuju da smanjenje tjelesne mase od samo 7 kg kod pretilih žena može povratiti ovulaciju.

Pretilost utječe i na plodnost muškaraca. Pretili muškarci ne samo da proizvode manje sperme već ona u većoj mjeri sadrži abnormalne spermije. Pretilost se povezuje sa povećanim brojem mutacija DNA u spermijima što može umanjiti plodnost. Također, nedostatak tjelesne masti i prekomjerno gomilanje masti u području abdomena povezano je sa smanjenom sintezom testosterona i lošom kvalitetom sperme. Dobitak na tjelesnoj masi u pothranjenih i gubitak suvišnih kilograma u pretilih popravlja razinu testosterona i plodnost.

Opće je pravilo da su osobe koje imaju indeks tjelesne mase (BMI) manji od 20 kg/m2 ili veći od 30 kg/m2 premršave ili predebele da bi ostvarile optimalnu plodnost. (Podsjetnik: BMI možete izračunati tako da podijelite svoju tjelesnu masu u kilogramima s kvadratom visine u metrima.) Ipak, valja imati na umu da BMI nije uvijek najbolji pokazatelj stanja uhranjenosti. Primjerice, osobe koje se bave sportom mogu imati normalan BMI, ali nizak udio tjelesne masti, dok s druge strane osobe koje imaju sjedilački način života mogu imati normalnu tjelesnu masu, ali previše masnog tkiva (koje teži manje od mišića). Stoga se koriste i druge metode za procjenu udjela masnog tkiva, poput opsega struka ili mjerenja kožnih nabora. Opseg struka viši od 109 cm u žena te viši od 120 cm u muškaraca ukazuje na „vrlo visoku“ razinu tjelesne masti.

Unos nutrijenata i plodnost

Pravilno izbalansirana prehrana ima mnogo prednosti. Pomaže nam održati idealnu tjelesnu masu, drži hormone u ravnoteži i poboljšava zdravlje reproduktivnog sustava. Pri dnevnom odabiru namirnica, trebali bismo često posezati za hranom bogatom antioksidansima – vitaminima A, C i E, selenom i cinkom te brojnim biljnim spojevima. Također, na jelovniku bi se često trebala naći i masna riba, sjemenke i orašasti plodovi – namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama.

Antioksidansi 

Mnoge su se znanstvene studije bavile utjecajem antioksidansa na plodnost muškaraca i žena. Primjerice, novija studija harvardskih znanstvenika dokazala je da 79 % neplodnih parova unosi hranu bogatu antioksidansima (voće i povrće) manje nego što je preporučeno.

Te spoznaje dobivaju još veći značaj u svjetlu prethodnih istraživanja koja su pokazala da antioksidansi imaju ključnu ulogu u plodnosti obaju spolova. Visok unos tih tvari može poboljšati broj, strukturu i pokretljivost spermija. Kod žena mogu umanjiti oksidativni stres u jajnim stanicama i reproduktivnim organima. Jedno od zapanjujućih istraživanja, objavljeno u Annals of the New York Academy of Medicine, pokazalo je da se nakon jednotjedne suplementacije vitaminom C u dozi od 1000 mg broj spermija u ispitanika povećao za 140%.

Nedostatak cinka također je prepoznat kao uzrok neplodnosti u muškaraca. Nedostatak tog minerala koji se smatra antioksidansom uzrokuje smanjenu sintezu testosterona te smanjenje broja i pokretljivosti spermija. Stoga se hrana bogata cinkom, poput kamenica, orašastih plodova i mesa, popularno smatra muškim afrodizijacima.

Omega-3 masne kiseline

Često spominjane dragocjene masti, omega-3 masne kiseline, sudjeluju u razvoju jajnih stanica i sintezi hormona u žena te stvaranju sperme u muškaraca.

Rezultati preliminarnih studija ukazuju kako adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, posebice EPA i DHA, može biti korisna mjera prevencije neplodnosti vezane uz poremećaj sinteze hormona i stvaranje sperme.

Proteini 

Harvardska studija objavljena u časopisu American Journal of Obstetrics & Gynecology, u kojoj je 18 555 žena praćeno tijekom 8 godina pokazuje da visok unos proteina životinjskog podrijetla (npr. piletina i crveno meso) povećava rizik od neplodnosti, dok visok unos proteina namirnicama biljnog podrijetla (mahunarke, žitarice i orašasti plodovi) povećava šanse za začeće. Rizik od ovulatorne neplodnosti bio je 50% manji u žena koje su 5% dnevnog unosa energije osigurale biljnim, a ne životinjskim proteinima.

Alkohol, kofein i pušenje

Alkoholizam može biti uzrokom neplodnosti zbog izravnih toksičnih učinaka alkohola. Redovito prekomjerno pijenje alkohola može umanjiti plodnost za čak 50 posto. Međutim, umjerena konzumacija alkohola (1-2 pića dnevno za žene i 1-3 pića dnevno za muškarce) nema negativan učinak na plodnost.

Oni koji žele povećati šanse za začeće trebali bi izbjegavati i kofein u prekomjernim količinama jer on djeluje na plodnost obaju spolova. Ima ga u čaju, kavi, čokoladi i različitim gaziranim napicima. Ipak, umjereno uživanje u kavi, odnosno ispijanje jedne do dvije šalice dnevno, ne bi trebalo imati štetan utjecaj.

Studije su pokazale je neplodnost učestalija među pušačima – i muškarcima i ženama. Učinak prestanka pušenja vidljiv je već nakon nekoliko dana! Kod muškaraca, broj spermija može se povećati i do 800 posto, dok žene lakše i brže zatrudne.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Trudnoća i dojenje, Zdravlje žene,

Komentari