Probiotici i prebiotici

Datum objave: 01. 01. 2005.

Veliki znanstvenik, Louis Pasteur je rekao:
Mikroorganizmi su svugdje. Mikroorganizmi su svemoćni. Mikroorganizmi će imati posljednju riječ..
Pasteurova misao rodila se kada je proučavao bakterije. Doista, bakterije žive svuda – u zraku, zemlji, vodi, u drugim živim organizmima, na sniježnim prostranstvima i u termalnim vrelima. Bakterije imaju izrazito važnu ulogu u kruženju tvari u prirodi jer sudjeluju u razgradnji uginule organske tvari, a u tom nizu imaju posljednju riječ.
„Dobre” i „loše” bakterije

Stavimo li u odnos broj stanica i broj bakterija u ljudskom organizmu, zaključit ćemo da smo više bakterije nego ljudi! Naime, svi mi nosimo u našim crijevima oko 100 milijuna živih bakterija. Možda zvuči zastrašujuće, ali naprotiv, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje obitavaju u našim crijevima grubo možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Ove dvije skupine bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunosnog sustava.
Intestinalna mikroflora često je odgovorna za razvoj bolesti. Osobe koje su na terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih ili “dobrih” bakterija u crijevnoj mikroflori. Stoga se uz terapiju antibioticima nerijetko preporučuju fermentirani mliječni proizvodi koji sadrže „dobre” bakterije ili probiotike. Poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore može biti posljedica i brojnih drugih utjecaja iz okoliša i fizioloških čimbenika. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lijekovi (posebice antibiotici) i povišena tjelesna temperatura mogu uzrokovati poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Disbalans intestinalne mikroflore očituje se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama što može rezultirati autoimunološkim bolestima i gastrointestinalnim poremećajima koji utječu na zdravlje cijelog organizma.
Novije znanstvene spoznaje ukazuju na značaj intestinalne mikroflore u razvoju kroničnih crijevnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva – ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti.
Probiotici

„Korisne” bakterije ili probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u ljudi, djeluju povoljno na domaćina mijenjajući svojstva mikroflore probavnog sustava i unutarnjeg ekosustava.

Probiotici se danas često dodaju mliječnim proizvodima, posebice fermentiranim mliječnim proizvodima, mlijeku i siru. Bakterijske kulture koje se najčešće koriste u takvim proizvodima su one iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Zbog rastuće popularnosti, s probioticima se susrećemo u sve većem broju prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, primjerice kao dodatak dojenačkim formulama, pripravcima za bolesnike, pivu, vinu, napitcima za sportaše, a dostupni su i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Posebno je zanimljiv prošlogodišnji uspjeli pokušaj znanstvenika da unesu probiotik u jabuku.
Selekcija probiotičkih bakterija vrši se prema nekoliko kriterija, a osnovni su: sigurnost, mogućnost preživljenja u hrani i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav, te potencijalni terapijski i/ili preventivni učinak na određene bolesti.
Znanstveno je dokazano da se konzumacijom proizvoda s probioticima može djelovati preventivno na nastanak dijareje, ublažiti tegobe dijareje, ali i uspješno terapijski tretirati oboljela djeca. Najveći broj istraživanja i studija u vezi zdravstvenog djelovanja probiotika rađen je upravo na akutnim dijarejama (proljevima) izazvanim rotavirusom. Ispitivanja su još 1990. započeli dr. Isolauri i suradnici, dokazavši da se obogaćivanjem standardne terapije bakterijom Lactobacillus rhamnosus GG smanjilo vrijeme trajanja i oštrina ovog neugodnog, često kod djece i fatalnog oboljenja. Veliki broj znanstvenih istraživanja pokazao da se konzumiranjem probiotika smanjuje učestalost putničkih proljeva.
Budući da probiotici potiskuju rast i aktivnost patogenih bakterija u debelom crijevu, smanjuje se i razina nepoželjnih probavnih nusproizvoda i spojeva koji mogu uzrokovati rak debelog crijeva.
Razmatraju se i potencijalni pozitivni učinci na alergije, konstipaciju, sindrom iritabilnog kolona, te povoljan učinak na razinu kolesterola.
Prebiotici

Probiotici i prebiotici imenom se razlikuju samo u jednom slovu, ali predstavljaju dva potpuno različita entiteta. Naime, za razliku od probiotika, prebiotici nisu živi mikroorganizmi. Prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati koji služe kao hrana odabranim „dobrim” bakterijama u debelom crijevu. Ako naše „dobre” bakterije nahranimo njihovom omiljenom hranom one će rasti bolje i biti će aktivnije u borbi protiv „loših” bakterija. „Dobre” bakterije usput izlučuju nusproizvode koji štite stijenku crijeva i povoljno djeluju na brojne fiziološke funkcije u organizmu.
Prebiotici potječu iz biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS).

Dodaju se u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti.
Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i masti u serumu, te povisuju razinu omjera HDL i LDL kolesterola.
Jogurt, izvor pro pre biotika

Jogurt je drevna namirnica koja je izrazito cijenjena tijekom povijesti. Od davnina, jogurt je ukorijenjen u Aziji, Turskoj i na Balkanu. Povijesničari koji proučavaju hranu slažu se da potječe iz Turske gdje je prvi puta proizveden, vjerojatno slučajno, djelovanjem mikroorganizama iz okoliša.
Zapadna civilizacija zainteresirala se za jogurt početkom dvadesetog stoljeća, kada je ruski bakteriolog Metchnikoff ukazao na dug životni vijek Bugara koji su konzumirali velike količine jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda. Prosječni životni vijek Bugara tada je iznosio 87 godina. Asistent Louisa Pasteura, Metchnikoff, bio je uvjeren da će široka upotreba jogurta imati čudotvoran učinak na zdravlje.
Jogurt se dobiva od raznih bakterijskih kultura od kojih je samo nekima dokazano povoljno djelovanje, te se nerijetko uz osnovnu jogurtnu kulturu dodaje i probiotik s dokazanim pozitivnim djelovanjima na crijevnu mikrofloru. Uz probiotike, u fermentiranim mliječnim proizvodima sve češće svoje mjesto pronalaze i prebiotici. Ideja o ujedinjenju pro i prebiotika u jednom proizvodu temelji se na njihovom sinergističkom učinku, te se omogućuje bolje preživljavanje probiotika tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav i uspješnije naseljavanje u debelom crijevu.

Darija Vranešić, dipl.ing.

Pošalji prijatelju na email

Komentari