SVE ŠTO MORAMO ZNATI O ALERGIJAMA

Alergija na hranu

Orbita7-24.ru

Datum objave: 10. 02. 2014.

Znatan broj osoba, posebice djece, pati od alergije ili određene druge vrste preosjetljivosti (nepodnošljivosti, intolerancije) na hranu. Mehanizam alergije i preosjetljivosti na određene namirnice bitno se razlikuju.

Alergija znači drugačije reagiranje pojedinca na tvari iz okoline (zrak, hrana, piće) u uskoj vezi s mehanizmom obrane u organizmu, koji u jednom trenutku bezopasnu tvar (pelud, bjelančevine jaja ili kravljeg mlijeka) prepoznaje kao opasnu (neprijateljsku poput opasnog mikroorganizma) i počinje na nju stvarati protutijela koja u “sukobu” s bezopasnim tvarima antigenima (pelud, hrana i dr.) dovode do alergijske reakcije, štetne organizmu.

Broj osoba alergičnih na određenu tvar stalno se povećava. Drži se da nepovoljni uvjeti okoline loše djeluju na obrambeni sustav. Dojenče lišeno prirodne prehrane majčinim mlijekom ima veću mogućnost da razvije alergiju na bjelančevine kravljeg mlijeka, nego ono koje majka doji. Hrana sadrži niz dodataka koji joj poboljšavaju izgled, konzistenciju, boju, daju bolji okus i održavaju ju svježom. Iako ti dodaci nisu sami po sebi toksični, oni su mogući alergeni. I hrana koja sadrži genetski modificirane organizme (GMO) potencijalno je snažniji alergen od niza namirnica koje takve dodatke ne sadrže.

Poznati su tipični simptomi alergije, ali postoji i niz smetnji kojih uzrok nije poznat, a mogle bi se pripisati atipičnoj alergijskoj reakciji. Prema raznim statistikama, dva do tri posto dojenčadi alergično je na bjelančevine kravljeg mlijeka, a alergiju mogu razviti i dojenčad koju majke doje, ukoliko molekule bjelančevina iz kravljeg mlijeka uđu u majčino mlijeko (npr. kada majka konzumira veće količine mlijeka, a postoji obiteljska sklonost pojavi alergije – atopija). Majka koja doji treba veću količinu kalcija. Najbogatiji su izvor mlijeko i mliječne prerađevine. Zbog mogućnosti senzibilizacije (tj. pojave alergije) dojenčeta na bjelančevine kravljeg mlijeka, bolje je da majka umjesto svježeg mlijeka uzima jogurt i sir jer su bjelančevine mlijeka nakon procesa fermentacije postale slabiji alergen.

Intolerancija na hranu
Intolerancija (nepodnošljivost nekih namirnica) nije alergija, tj. process u organizmu ne odvija se po tipu alergijske reakcije, što se testovima može dokazati, odnosno isključiti.

Pseudoalergijske reakcije, tj. lažne alergijske reakcije su one gdje nema alergijskog odgovora imunološkog sustava organizma, nego ih uzrokuje histamin u hrani ili sastojci koji direktno izazivaju oslobađanje histamina. Histamin je tvar (u nizu drugih), koji je odgovoran za konačni učinak reakcije alergen-protutijelo, tj. oslobađanje histamina. Histamin izaziva širenje malih krvnih žilica, kapilara – pojačava njihovu propusnost i izlazak tekućine u okolno tkivo, izazivajući pad krvnog tlaka, uzrokuje stezanje bronha (spazam njihovih glatkih mišića), pojačanu sekreciju sluznice (bronha, ponekad i alveola, ali i gornjih dišnih puteva), ovisno na kojem se mjestu odvija reakcija antigen (tj. alergen)-protutijelo. Ovakav slijed događanja ne odvija se kod pseudoalergijske reakcije, osim učinak histamina.

Nepodnošljivost određenih namirnica (intolerancija) je posljedica manjka enzima – biokemijskih spojeva, koji omogućuju odvijanje određene (biokemijske) reakcije u organizmu (djeluju kao katalizatori). Oni sudjeluju u procesu probave i razgrađuju namirnice na njihove molekularne sastojke jer samo tako mogu preko crijevnih resica (resorpcija) ući u organizam i biti iskorištena za određenu namjenu. Kompleksne molekule cijepaju se u jednostavne. Primjerice molekula disaharida – laktoze, tj. mliječnog šećera ne može razgraditi na sastavne dijelove jednostavne šećere (monosaharide) glukozu i galaktozu ako nedostaje enzim laktaza. Posljedica je intolerancija na glukozu, tj. nepodnošljivost mlijeka i mliječnih proizvoda.

Toksične reakcije, tj. otrovanja, direktno su posljedica štetnih djelovanja otrova nazočnih u namirnici poput otrovnih gljiva, kemijskih tvari kao što su pesticidi. I zagađenja hrane određenim bakterijama (stafilokok), koje luče toksine, tj. otrovne tvari u prikladnom mediju (mljeveno meso, jaja, mlijeko) i visokim vanjskim temperaturama (ljetni mjeseci).


Koji simptomi upozoravaju na alergiju?
Alergena ima mnogo, ovisno o tome koju će tvar organizam “izdvojiti” kao alergen, a simptomi alergijske reakcije ovise o tome na kojem sustavu ili organu (dišni, probavni, koža) se reakcija alergen-protutijelo odvija (“šokni organ”). Alergene možemo podijeliti u dvije osnovne skupine, tj. kojim putem ulaze u tijelo: inhalacijske, koji u organizam ulaze udisanjem (pelud, prašina), i nutritivne, koji ulaze hranom. Primjerice dojenče koje postane alergično na bjelančevine kravljeg mlijeka može imati simptome od strane probavnog sustava (povraćanje, proljev uz primjesu krvi), ili dišnog, koji se očituje kao bronhospazam (alergijski bronhitis uz suženje lumena bronha, otežano disanje i hripanje), upalne promjene kože – atopijski dermatitis (ekcem).

Nazočnost spomenutih simptoma pobuđuje sumnju na alergiju, ali ne otkriva i alergen. Ponekad su simptomi i dosta neodređeni: podočnjaci, blagi otok očnih vjeđa i lica, umjereno povećanje limfnih žlijezda (čvorova). Glavobolja (migrena) i promjene raspoloženja mogu također biti povezane s konzumiranjem namirnica i pića (čokolada, sir, crno vino), koje sadržajem određenih tvari izazivaju nepoželjne reakcije.

Dijagnoza alergije
Pri sumnji na alergiju pretpostavku treba dokazati ili odbaciti. Zapažanje majke može biti vrlo korisno, tj. simptomi koje primjećuje, kao i podaci o obitelji (sklonost alergiji, tj. atopija), pomoći će liječniku pri usmjeravanju pretraga u cilju točne dijagnoze. Uz značajne podatke, koje daje majka, obavljaju se razni testovi: kožni testovi, pretrage krvi na protutijela (RIST i RAST) i druge analize te eliminacijska dijeta, tj. izostavljanje namirnice koja je mogući alergen iz prehrane, i obrnuto, test provokacije, tj. ponovno uvođenje namirnice – alergena i promatranje reakcije. Pri sumnji na alergiju određena se namirnica izostavlja iz jelovnika (eliminacija), što ponekad predstavlja poteškoće u izboru namirnica, posebice pri alergiji na bjelančevine kravljeg mlijeka, koja je srećom najčešće ograničenog trajanja, ali uključuje niz namirnica: mlijeko, jogurt, sir i niz jela kojima su dodatak ili glavni sastojak.

U dojenačkoj dobi u prvih šest mjeseci, dok je dijete isključivo na mliječnoj prehrani, najčešći nutritivni alergen su proteini kravljeg mlijeka. Dijagnostički postupak je daleko složeniji kasnije, kada se uvođenjem dohrane daju raznolike namirnice. Pedijatar će uvijek preporučiti postupno uvođenje svake nove namirnice jer je mogućnost alergijske reakcije u dječjoj dobi znatno veća nego kasnije i oprez je neophodan.

Alergija na bjelančevine kravljeg mlijeka
Najčešća je alergija u najranijoj životnoj dobi. Očituje se na razne načine, ali ipak najčešće simptomima od strane probavnog sustava: grčevi u trbuhu (kolike), povraćanje, proljev, nadutost, no mogu se javiti promjene na koži (ekcem), a rjeđe poteškoće s disanjem (bronhospazam). Nepoznata alergija izaziva kronični poremećaj prehrane i zastoj u rastu djeteta jer je resorpcija hranjivih tvari preko oštećene crijevne sluznice otežana. Stoga je važno brzo postaviti dijagnozu alergije i promijeniti prehranu dojenčeta.

Obično se daju dječje formule, koje umjesto kravljeg mlijeka sadrže bjelančevine soje. No često dijete postaje alergično i na bjelančevine soje, te se uvodi prehrana hipoalergenim dojenačkim formulama, koje sadrže hidrolizat bjelančevina posebnim tehnološkim postupcima razgrađenih do molekularne razine. Ako dojenče nije na prirodnoj prehrani, a u obitelji postoje podaci o alergiji (roditelji, braća, sestre), kao početna mliječna formula uvest će se ona s oznakom HA. Ako je usprkos prevencije alergije odgovarajućom prehranom (a najbolje je svakako majčino mlijeko) ipak došlo do pojave alergije, pedijatar gastroenterolog preporučit će prehranu posebnim dojenačkim mliječnim formulama.

Intolerancija na laktozu – mliječni šećer – česta je pojava i razlog zbog čega znatan broj odraslih osoba (oko 50%) i manji broj djece (oko 20%) ne podnose mlijeko, a posljedica je, kako je već spomenuto, deficita enzima laktaze koji razgrađuje molekulu laktoze u njezine sastavne dijelove glukozu i galaktozu. Neprobavljena laktoza navlači na sebe vodu, što ima za posljedicu proljev uz bolove u trbuhu te nadutost. Osobe koje ne podnose laktozu naravno moraju izbjegavati svježe mlijeko, ali dobro podnose jogurt i zreli sir.

Preosjetljivost na acetilsalicilnu kiselinu
Aspirin, kojeg je osnovni sastojak acetilsalicilna kiselina, jedan je od najstarijih farmaceutskih proizvoda i odličan lijek koji djeluje kao antipiretik i analgetik (tj. snižava povišenu temperaturu i ublažava bol), a djeluje i protuupalno. No pojedine osobe postaju preosjetljive na aspirin i druge lijekove kojega sadrže (Andol i sl.) i reagiraju po posebnom tipu alergijske reakcije, koja se odvija veoma burno kao npr. angioedem (Oedema Quincke) ili urtikarija. Ako se razvija angioedem, nastaje otok očnih vjeđa, jezika, javljaju se smetnje gutanja, ali mogu nastati poteškoće s disanjem, ako se otok spusti na grkljan.

Naravno i niz drugih lijekova i namirnica mogu izazvati angioedem i urtikariju. Acetilsalicilna kiselina prirodni je sastojak niza namirnica: sušeno voće, marelice, naranče, banane, smokve, šumsko voće, jabuke, bademi, grožđe, rajčice, krastavci, tikvice. Acetilsalicilna kiselina može biti dodatak konzerviranim proizvodima (jer ona je i konzervans). U korijenu naziva ovog lijeka nalazi se riječ salicil, koja dolazi od latinskog naziva salyx, što znači vrba. Od davnina je primijećeno da čaj od vrbove kore ublažava bol i snižava temperaturu. Aspirin u dječjoj dobi (do 14. godine) nije u uporabi kao antipiretik zbog drugih nepoželjnih reakcija koje može izazvati.


I neki metali mogu izazivati kožne promjene
Nikal, kemijski elemet u dodiru s kožom ili unesen hranom može biti uzrok upalnih kožnih promjena (dermatitis) ili urtikarije. Nikal se nalazi u nizu namirnica i ako ih preosjetljive osobe konzumiraju, može doći do pogoršanja simptoma. Hranu iz konzerve treba izbjegavati, a isto tako i onu pripremljenu u aluminijskom posuđu. Nikal se nalazi u znatnim količinama u nizu namirnica i sadrže ga: kakao, suho voće, grožđe, povrće (šparoge, zelena salata, kupus, brokula, špinat, mrkva, rajčica), integralno pšenično brašno, kukuruz. No to ne znači da ove namirnice, koje čine osnovu u piramidi zdrave prehrane, treba izostaviti iz jelovnika. Važno je da osobe koje pate od kožnih promjena ne konzumiraju konzerviranu hranu i da se hrana priprema u posudama od inoxa (čelik koji ne oksidira) i stakla.


Koliko treba okriviti aditive (dodatke hrani) za pojavu alergije?
Industrija hrane u cilju poboljšanja okusa, konzistencije, boje, sprječavanja oksidacije te kvarenja dodaje određene dodatke hrani (aditivi, konzervansi), koji sami po sebi nisu štetni po zdravlje.

Pri sumnji da je određena namirnica kriva za pojavu simptoma, treba ju izostaviti iz jelovnika (eliminacija) i nakon određenog vremena ponovno uvesti u jelovnik (test provokacije) i promatrati učinak. Ako dođe do ponovne pojave simptoma, naravno da takvu namirnicu preosjetljiva osoba treba trajno izbjegavati. I neke boje dodane proizvodima za higijenu usta i zubi (obojene paste za zube koje se sviđaju djeci) mogu izazvati nepoželjne učinke, ako na njih postoji preosjetljivost.
 

Kako postupiti kod preosjetljivosti na histamin
Djeca koja su preosjetljiva na histamin ili sastoje u hrani koji izazivaju njegovo oslobađanje, imaju česte kožne promjene – dermatoze. Prirodu bolesti, tj. konačnu dijagnozu dat će tek kompletna alergološka obrada malog bolesnika. No bez obzira na uzrok promjena, važno je pridržavati se nekih pravila koja važe u liječenju kožnih bolesti, a u ranoj dječjoj dobi to je najčešće atopijski dermatitis (ekcem).

• Sastaviti jelovnik djeteta prema preporukama liječnika alergologa (i dermatologa).
• Izbjegavati pretoplu kupku i predugo trajanje kupanja.
• Dodati vodi za kupanje posebna ulja koja omekšavaju i vlaže kožu, a ne pjenu za kupanje.
• Koristiti kreme koje omekšavaju kožu, ali ne one koje sadrže mliječne bjelančevine.
• Izbor materijala za odjeću treba ograničiti na pamuk i ne oblačiti pretešku i pretoplu odjeću jer znojenje pogoršava kožne promjene.
• Važno je voditi računa o uvjetima mikroklime – temperatura okoline 19 do 20 C, vlažnost oko 60%.
• Važno je često mijenjanje pelena. Nikad ne stavljati plastične gaćice niti drugu odjeću od sintetičkih vlakana (npr. čarape s gaćicama - “hulahup”, moraju biti isključivo pamučne).
• Liječnik alergolog u slučaju jakog svrbeža preporučit će dodatno lijekove koji djeluju protiv učinka histamina – antihistaminike.
• I još samo kao podsjetnik na namirnice koje treba izbjegavati (dokazana je uzročna povezanost kožnih promjena s hranom) jer sadrže histamin: fermentirani sir, suhomesnati proizvodi, konzervirano voće (breskve), špinat, rajčica, svježa riba (tunjevina, sardine, inćuni, losos), svinjska jetra, školjke. I još neke namirnice dovode do oslobađanja histamina: bjelanjak jajeta, čokolada, ananas, suho voće. Naravno, većina nabrojenih namirnica ne nalazi se na jelovniku dojenčadi i male djece, ali ekcem je bolest koja se uz povremeno pogoršanje (egzacerbacija) javlja u školskoj i mladenačkoj dobi.

Dijagnostički postupci za dokazivanje alergije
Postoji niz metoda za dokazivanje (otkrivanje) alergije, ali nisu sve podjednako pouzdane. Kožni testovi često se primjenjuju jer su jednostavni, posebice tzv. prick test, koji i nije bolan, no u ranoj dojenačkoj dobi ovi testovi nisu pouzdani. Većina kožnih testova provodi se tako da se kapljica koncentrata alergena stavi na kožu, koja se potom lagano zagrebe. Promatra se promjena koja nastaje u slučaju pozitivnog odgovora (tj. nazočnosti alergijske reakcije) i bilježi promjer crvenila i otoka koji je nastao nakon određenog vremena (rana i kasna reakcija).

Intrakutani test temelji se na sličnom principu, ali se alergen unosi u kožu vrlo tankom iglom te je neugodniji od prick testa.

RIST i RAST testovi su relativno skupe metode, ali vrlo korisne, a provode se analizom krvi ispitanika. Kratice znače: Radio Imuno Sorbent Test i Radio Alergo Sorbent Test. Prvi test otkriva količinu protutijela IgE skupine, koja su u većoj količini nazočna u krvi djeteta (I odrasle osobe), koja ima naslijednu sklonost pojavi alergijske reakcije, dok se drugim testom otkriva količina specifičnih protutijela, koja je organizam, odnosno njegov obrambeni sustav stvorio na određeni alergen (npr. na bjelančevine kravljeg mlijeka).

Postoje i neki drugi testovi, kao npr. test koji umjesto protutijela otkriva imune komplekse, koji su nastali pri susretu antigen, tj. alergen-protutijelo. U ovoj skupini testova može se još spomenuti i test degranulacije bazofila (vrste bijelih krvnih stanica) nakon susreta s alergenom. Ovaj test često se primjenjuje kada postoji sumnja da je organizam razvio preosjetljivost (tj. vjerojatnost alergijske reakcije) na penicilin i neke druge antibiotike.

Eliminacijska dijeta znači postupak odstranjenja određene namirnice iz jelovnika djeteta, ako postoji sumnja da je upravo ona mogući alergen. Primjerice dojenče umjesto mliječne formule koja sadrži bjelančevine kravljeg mlijeka, dobiva mliječnu formulu koja sadrži bjelančevine soje.

Provokacijska dijeta- nakon određenog vremena eliminacije određene namirnice ona se ponovno uvede u jelovnik i promatra učinak (pojava simptoma), što jasno potvrđuje alergiju, čak i ako testovima nije dokazana. Ovaj način se ne primjenjuje u ranoj dječjoj dobi.


Pravila za deklaraciju namirnica
Svaka država donosi propise o tome što mora sadržavati opis određene namirnice. Tu se podrazumijeva detaljan opis sastojaka i njihovog podrijetla. Primjerice nije dovoljno označiti koliko bjelančevina sadrži namirnica, nego iz kojeg je ona podrijetla (npr. bjelanjak jajeta, bjelančevine soje i dr.). Isto vrijedi i za dodatke i konzervanse (aditive). Prema uputama Europske Unije svaki proizvod mora imati detaljan opis glede sastojaka, kako bi osobe koje pate od alergije ili ne podnose određene tvari mogle donijeti odluku hoće li konzumirati određenu namirnicu ili ne.

Uz brojne rasprave u medijima, puno se govori o genetski modificiranim organizmima (GMO). Mišljenja među znanstvenicima su vrlo podijeljena, ali svi se slažu da je nova (do sada nepoznata) bjelančevina koja nastaje na taj način (tj. genetskim inženjeringom) mogući snažni alergen. GMO proizvode se stoga, da se neka njihova svojstva promijene, tj. poboljšaju: poboljšanje se prije svega odnosi na veću otpornost prema nametnicima (što bi podrazumijevalo manju uporabu insekticida) i kvarenju hrane (truljenju).

Protivnici GMO tvrde da i takvi usjevi (npr. soje, kukuruza, pšenice) mogu ubrzo izgubiti tu otpornost na insecticide, što zahtijeva veću uporabu ovih štetnih kemijskih tvari te je stoga šteta po zdravlje dvostruka: s jedne strane GMO, a s druge veća količina insekticida. Treba znati da su proizvodi koji se baziraju na GMO još prekratko vrijeme u uporabi, da bi se mogle sagledati negativne posljedice prehrane takvom hranom.

U dječjoj dobi namirnice koje sadrže GMO svakako treba izbjegavati te je stoga opravdan zahtjev javnosti da hrana mora biti točno označena sadrži li takve sastojke ili ne.

Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica

Tekst preuzet iz časopisa Bebe, veljača 2014.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: alergija, bebe,

Komentari