Orbita7-24.ru

Datum objave: 01. 01. 2009.

Nutritivna potpora kod anoreksije nervoze
Society for Adolescent Medicine (SAM) američko je društvo koje je objavilo smjernice za hospitalizaciju oboljelih od anoreksije, a u radu stoji kako treba hospitalizirati oboljele koji teže manje od 75% prosječne idealne tjelesne mase koja odgovara njihovoj dobi, spolu i tjelesnoj visini.

Oboljeli od anoreksije nervoze nerijetko zahtijevaju hospitalizaciju kako bi se počeo adekvatan proces hranjenja. Iako je moguća primjena nazogastrične sonde, većina oboljelih od anoreksije može se hraniti oralno. Cilj terapije je postupno povišenje energetskog unosa, uz smanjenje potrošnje kako bi se postigla pozitivna ravnoteža. Preporučuje se energetski unos od 130% vrijednosti bazalnog metabolizma, koja može biti izmjerena ili izračunata putem Harris-Benedictove formule. Obično se počinje s 1200-1400 kcal/dan, a energetski unos se postupno povisuje za 100-200 kcal kako bi se promovirao dobitak na tjelesnoj masi.

Ovisno o funkcionalnom statusu bolesnika i preferencijama, kod anoreksije se može primijeniti enteralna formula kao oralni suplement ili putem sonde (prekonoćno hranjenje nazogastričnom sondom). Preporučuje se standardna polimerna formula, koja sadrži 1-1.5 kcal/ml, dodatak prehrambenih vlakana i mikronutrijenata u vrijednostima koje zadovoljavaju preporučene dnevne doze.

Smjernice za terapiju anoreksije uključuju multidisciplinarni pristup bolesti s naglaskom na dijetoterapiji, psihoterapiji i psihotropnim intervencijama. U kliničkoj praksi bolesnici se uglavnom hrane konvencionalnim načinom - oralno. Ponekad se u prehranu uključuje enteralni pripravak kao suplement kako bi se povisio ukupni energetski unos, a učestalo se formula dobro prihvaća.

Autori studije objavljene u časopisu American Journal of Psychiatry 2002. godine navode pozitivni učinak prekonoćnog hranjenja putem nazogastrične sonde na povišenje tjelesne mase u oboljelih od anoreksije. Korištenje nazogastrične sonde za uspostavu ponovnog hranjenja kod anoreksije predmet je kontroverza koje počivaju i na kliničkim i na etičkim temeljima. Nazogastrično hranjenje smatra se prisilnim hranjenjem, a kliničke su spoznaje usmjerene na činjenicu da prisilno hranjenje kod anoreksije može povisiti izglede za relaps bolesti i negativno se odraziti na dugoročni ishod bolesti.

Ipak, autori studije smatraju kako je ovo najpogodniji način za uspostavu ponovnog hranjenja jer osigurava visok energetski unos i optimalno povišenje tjelesne mase. Nadalje, većina oboljelih pokazuje usporeno pražnjenje želuca i smanjeni crijevni motilitet, što predisponira pojavu psiholoških i fizioloških smetnji pri konzumaciji većih količina hrane u kratkim vremenskim intervalima koje su potrebne za postizanje porasta tjelesne mase.

Refeeding sindrom
Tijekom prva dva do tri tjedna ponovne uspostave hranjenja kod anoreksije nervoze moguća je pojava refeeding sindroma, bez obzira na protokol hranjenja koji se primjenjuje. Radi se o stanju pri kojem dolazi do hipofosfatemije te sniženja razine kalija i magnezija. Ove fluktuacije elektrolita uzrokuju metaboličke, neuromuskularne i hematološke poremećaje te je stoga potrebno pažljivo pratiti razinu elektrolita (uključujući i fosfor) prilikom započinjanja nutritivne terapije kod anoreksije. Ponekad se primjenjuje i dodatni unos fosfora kako bi se izbjegao refeeding sindrom.

doc. dr. sc. Željko Krznarić,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC, Zagreb

Darija Vranešić, dipl. ing.
Orbita7-24.ru d.o.o., Zagreb

Cijeli članak "Enteralna prehrana u kliničkoj praksi i primjena kod anoreksije nervoze " možete pročitati u obliku-a.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Anoreksija, Poremećaj hranjenja,

Komentari