Orbita7-24.ru

Datum objave: 02. 04. 2019.

Pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije svake se godine diljem svijeta 7. travnja obilježava kao Svjetski dan zdravlja. 

Od samog osnutka 7. travnja 1948. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) rukovodi se načelom da svi ljudi trebaju moći ostvariti svoje pravo na najvišu razinu zdravlja, pa je tijekom 70 godina njezinog postojanja “Zdravlje za sve” bila vodeća misao.

„Veliki napori se ulažu kako bi se suradnjom između članica SZO osigurala univerzalna zdravstvena zaštita za sve stanovnike, no za to je potrebna i snažna politička potpora. Stoga je SZO pozvala čelnike država da podrže inicijativu i aktivno se uključuje u unaprijeđenje zdravlja svih ljudi“, ističe prof. dr.sc. Antoinette Kaić Rak, časnica Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, te nadodaje:

Pod Zdravlje za sve se, među ostalim, podrazumijeva osiguranje kvalitetne zdravstvene skrbi pojedincima uz uvjet da im se pruži i financijska zaštita, kako ih traženje medicinske pomoći ne bi otjeralo u siromaštvo. Time pridonosimo općem zdravlju populacije, produžujemo životni vijek i smanjujemo mortalitet, ali potičemo i ekonomski razvoj te smanjujemo stopu siromaštva.prof. dr.sc. Antoinette Kaić RakČasnica SZO u RH

Unatoč određenom napretku još je dalek put u postizanju univerzalne zdravstvene zaštite za sve. Prema podacima SZO barem pola svjetske populacije i dalje nema pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti.

Neadekvatan pristup zdravstvenoj skrbi utječe na zdravlje ljudi na brojne načine, a brojke ukazuju da:

  • više od milijardu ljudi živi s nekontroliranom hipertenzijom
  • više od 200 milijuna žena nema adekvatan pristup planiranju obitelji
  • gotovo 20 milijuna djece ne dobiva nužna cjepiva
  • oko 100 milijuna ljudi završava u teškom siromaštvu zbog dodatnih zdravstvenih troškova.

Univerzalna zdravstvena zaštita ne obuhvaća samo liječenje pojedinaca, nego i usluge za cijelu populaciju kao što su javnozdravstvene kampanje i sve komponente zdravstvenog sustava: zdravstvene sustave i ustanove, komunikacijske mreže, zdravstvene tehnologije, informacijske sustave, mehanizme osiguranja kvalitete i upravljanje i zakonodavstvo.

Prema riječima prof.dr.sc. Antoinette Kaić Rak, ovdje je bitno poraditi na preventivnim mjerama i ranoj fazi dijagnostike bolesti.

Jasno je da našim prehrambenim navikama i stilom života možemo utjecati na rizik od kroničnih nezaraznih bolesti (npr. dijabetes tip 2, bolesti srca i krvožilja itd.) pa smo upitali prof dr.sc. Antoinette Kaić Rak o preventivnim mjerama koje mi kao građani možemo poduzeti u svrhu očuvanja našeg zdravlja.

„Puno možemo učiniti po pitanju prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, ali i zaraznih bolesti. Valja pridati važnost kvaliteti hrane, njezinoj zdravstvenoj ispravnosti, ali i nutritivnoj vrijednosti. Promicanje redovite tjelesne aktivnosti je tu izuzetno važno, budući da smo nacija s visokim postotkom prekomjerne tjelesne mase i pretilosti.  Nadalje, puno možemo učiniti i edukacijom populacije, primjerice o opravdanosti upotrebe antibiotika ili pak važnosti cijepljenja djece, ističe prof. dr.sc. Antoinette Kaić Rak.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Svjetski dan zdravlja,

Komentari